Krajiška ekipa Federalne televizije prošla je stazama antifašizma – od Bihaća, preko Korčanice i Sanskog Mosta do Bosanskog Petrovca i Cazina – tragovima historije koja je mijenjala tok Drugog svjetskog rata.
„Treba nam jedan veći grad“, kazao je Josip Broz Tito u jesen 1942. godine upravo na Oštrelju, u željezničkom vagonu u kojem je bio smješten Vrhovni štab.
Krenulo se u oslobađanje Bihaća i formiranje Bihaćke republike. Bio je to najveći partizanski uspjeh od početka rata. Održavanjem Prvog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Bihaću partizanski pokret prerastao je u politički, odnosno formirana je prva jugoslavenska vlada.
„Tada je poslana jasna poruka da se radi o antifašističkom pokretu, o pokretu koji se nalazi na strani saveznika“, podsjeća doktor historijskih nauka Dino Dupanović.
Život na Korčanici
Da sloboda nije bila samo ideja, svjedoči i formiranje partizanskih bolnica na Grmeču, oko kojih se odvijao život u punom smislu. Jedna od najznačajnijih – bolnica na Korčanici – danas je samo oronuli spomen-kompleks.
Korčanica, ili mali partizanski gradić – kako su je još zvali, bila je pravi pokret otpora. Život ovdje nije stao čak ni za vrijeme rata.
„Odvijao se bogat kulturno-zabavni život. Priredbe su organizovane za ranjenike koji su tu liječeni“, navodi posljednji kustos Spomen-kompleksa Korčanica Đuro Trkulja.
Uloga Nurije Pozderca
Među ključnim ličnostima tog vremena bio je Cazinjanin Nurija Pozderac. Kao potpredsjednik Prvog AVNOJ-a, imao je presudnu ulogu u omasovljavanju antifašističkog pokreta među muslimanima. Za ideju slobode poginuo je u Bici na Sutjesci. Krajišnici ga ne zaboravljaju.
„Idemo svugdje, od čovjeka do čovjeka, razgovaramo i govorimo kakva je situacija bila u bivšoj Jugoslaviji, kako se narod borio i kako se izgradila Jugoslavija“, kaže predsjednik Saveza udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata Unsko-sanskog kantona Sead Kličić.
Heroji Bosanskog Petrovca
Bosanski Petrovac bio je najmanja općina u bivšoj Jugoslaviji koja je dala čak 22 narodna heroja. Ovdje su održani Prvi kongres partizanskih ljekara i osnovan Antifašistički front žena. Sinovi heroina tog vremena i danas govore o značaju njihove uloge.
„Drago mi je i ponosan sam što je moja majka učestvovala na takvom skupu, gdje su donesena načela i zaključci koji i danas vrijede“, kazao je sin učesnice AFŽ-a Zlatko Hujić.
Krajina i vizija slobode
Doprinos Bosanske krajine potvrđen je i kasnije održavanjem Drugog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Sanskom Mostu. Bihaćka republika trajala je svega 88 dana, dovoljno dugo da ispiše jednu od najvažnijih stranica antifašističke borbe i Krajinu upiše kao prostor u kojem je nastala vizija slobode.
