Nova otkrića stručnjaka sa Sveučilišta u Grazu ukazuju na to da je izrada prvih knjiga možda započela i stotinama godina ranije nego što se dosad mislilo.
Austrijska restauratorica Theresa Zammit Lupi otkrila je tragove šivanja za vrijeme rutinskog proučavanja egipatskog papirusa, objavilo je u četvrtak Sveučilište u Grazu. Ulomak datira iz 3. stoljeća prije Krista. To znači da je metoda šivanja, nezaobilazan alat svakog konzervatora-restauratora knjigoveže, starija 400 godina od najstarijih dosad poznatih dokaza o uvezenim knjigama, a one datiraju u razdoblje od 150. do 250. godine nove ere i čuvaju se u knjižnicama u Londonu i Dublinu.
Komad papirusa, veličine 15 puta 25 centimetara, pronađen je u nekropoli blizu današnjega egipatskog grada Al-Hiba, a u Graz je donesen još 1904. Znanstvenici sa Sveučilišta u Grazu ustvrdili su da je dvostruki list iz bilježnice zapravo račun za porez na pivo i ulje i ispisan je na grčkom. Upotrijebljen je kao dio kojim je omotana mumija.
Tijekom svoga restauratorskog posla Zammit Lupi je zamijetila komadić konca, pregib u sredini fragmenta, potom rupe za šavove i jasno definirane rubove teksta koji upućuju na to da je riječ o listu iz kodeksa, a ne o svitku.
Kodeks je najstariji oblik knjige – najprije diptih, zatim poliptih, dvije ili više kožnom vrpcom spojenih povoštenih tablica na kojima se pisalo. Poslije se kodeksom počela nazivati knjiga pisana na pergamentu ili papiru. Prvi su kodeksi nastali u I. st. i bili su namijenjeni školskoj uporabi i prijepisima književnih djela te služili u računske svrhe.
“Kao konzervatorici, moram reći da je izniman osjećaj kad naiđete na ovakvo otkriće i znate da možete pridonijeti novim informacijama o povijesti nastanka knjiga”, rekla je austrijska stručnjakinja porijeklom s Malte.
Sveučilište u Grazu najesen planira organizirati međunarodnu konferenciju na kojoj će predstaviti nove nalaze i s kolegama iz cijelog svijeta raspravljati o njima.
