Novac Romana Abramoviča, ruskog poduzetnika bliskog Vladimiru Putinu, uložen je u najmanje pet njemačkih tvrtki, pokazali su povjerljivi dokumenti ciparske tvrtke za upravljanje imovinom MeritServus kojima je obuhvaćeno razdoblje od 2004. do 2022. Ruski oligarh je, proizlazi iz tih dokumenata, bio klijent ciparske tvrtke najmanje do kraja ožujka 2022.
Abramovič je od sredine 2022. na listi osoba protiv kojih su uvedene sankcije Europske unije, što znači da bi njegov novac investiran u Europi trebao biti zamrznut. I MeritServus se od travnja ove godine nalazi na popisu sankcioniranih tvrtki, na koji ga je stavila Velika Britanija. Odluka je obrazložena time da je tvrtka radila za Abramoviča.
Gore navedeni dokumenti su samo dio od oko 400.000 dokumenata koji su procurili iz MeritServusa i koje je njemački javni servis SWR dobio na uvid od američke organizacije za transparentnost DDOS-Secrets. Istraživački tim SWR-a već mjesecima analizira dobivene dokumente koji sadrže popis s imenima više od 2.500 klijenata, mailove, javnobilježničke isprave, kopije putovnica i akte banaka.
Osim toga, i izvodi iz njemačkog Trgovačkog registra ukazuju da bi Abramovič unatoč sankcijama mogao imati udjele u najmanje tri njemačke softverske tvrtke.
Stručnjaci: podaci koji su procurili sadrže važne informacije
Otkad je Rusija prije 16 mjeseci počela napad na Ukrajinu istražitelji širom svijeta pokušavaju otkriti imovinu ruskih oligarha jer ih se smatra dijelom ruskog aparata moći. Te istrage su često bile neuspješne.
Stručnjaci se žale da se često tek pomoću dokumenata koji posredstvom zviždača procure u javnost može otkriti sakrivena imovina, jer drugačije nisu dostupne osnovne informacije o stvarnom identitetu vlasnika poduzeća. „Financijsko tržište je još uvijek svojevrsna crna kutija”, kaže stručnjak za istraživanje pranja novca Christoph Trautvetter. On objašnjava da upravo zato nema koristi od mnogih sankcija.
Abramovičeve offshore tvrtke
Tako je za javnost do sada bilo nepoznato da je Abramovičev novac završavao u Berlinu, gdje svoje sjedište ima Auto1, startup koji se reklamira kao najveća europska online platforma za trgovinu automobilima. Ta je tvrtka vrijedna milijarde. Offshore tvrtka Ervington, u stopostotnom Abramovičevom vlasništvu, 2020. je imala udjele u ovom startupu. To proizlazi iz popisa vlasnika udjela firme Auto1.
Iz dokumenata MeritServus koji su procurili u javnost proizlazi da je Abramovič ulagao i u druge berlinske startupove. Primjerice, u globalno poslujuće medijsko poduzeće Showheroes. Ono je dobilo novac isto kao i Auto1, posredstvom offshore tvrtke po imenu Innes Worldwide Holdings Limited. U pismu iz 2019. koje je SWR dobio na uvid jedan od šefova MeritServusa priopćio je osnivaču Showheroesa da je „gospodin Abramovič posljednji korisnik firme Innes Worldwide Holdings Limited”.
Abramovičeva tvrtka je kupila udjele u još tri manja startupa koji su specijalizirani za aplikacije. Na upit SWR-a je li im poznato da je Abramovič uložio novac kod njih, nije odgovorila nijedna od tih firmi kao ni Showheroes.
Poznati investitor povezan s Abramovičem
Tvrtka koja se uvijek iznova pojavljuje u vezi s Abramovičevim ulaganjima je investicijski fond Target Global, koji je prije deset godina osnovan u Moskvi i sada ima sjedište u Berlinu. Taj fond se reklamira kao investitor u više od 100 startupova u Njemačkoj, među kojima je i Auto1. Predstavnica fonda je na upit SWR-a opovrgnula da je Abramovič uložio novac u Target Global Holding Limited. No iz ciparskih dokumenata je vidljivo da je ruski oligarh 2020. dao 15 milijuna dolara kredita jednoj tvrtki-kćeri u stopostotnom vlasništvu Target Globala.
Predstavnica startupa Auto1 je potvrdila da su „tvrtke iz Targeta” ulagale u Auto1. Ali: „To je bilo puno godina prije prvih sankcija.” Također je dodala da u međuvremenu postoje samo „ograničene spoznaje” o vlasnicima udjela, budući da je ova tvrtka od veljače 2021. izlistana na burzi. Na jednom popisu vlasnika udjela u ovom startupu iz godine 2021. među 35 dioničara je sedam u čijem se imenu nalazi i riječ „Target”. I u ciparskim dokumentima koje je SWR dobio na uvid se spominje Abramovičeva tvrtka Ervington kao „stranka” zajedno s Target-firmama.
SPD-ov zastupnik traži zabranu poreznih oaza
Christian Trautvetter smatra da je za provedbu sankcija problematično to što se ime vlasnika mora prijaviti u registar samo ako on posjeduje više od tri posto dionica.
„Milijunski manjinski udjeli djelomice se čak ni ne moraju prijaviti. Zato je vrlo vjerojatno da ruski oligarsi i dalje drže nepoznate udjele u njemačkim firmama. I to čak ne bi bilo ni ilegalno”, kaže ovaj stručnjak.
Sebastiana Fiedlera, zastupnika Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu i stranačkog stručnjaka za problem pranja novca, nisu iznenadili rezultati ovih SWR-ovih istraživanja.
„Dokumenti koji su procurili pokazuju koliko su za ruske oligarhe važna tajna financijska mjesta kako bi uložili novac u njemačke tvrtke”, kaže on.
I zahtijeva ne samo zabranu korištenja određenih oblika društva kapitala s britanskih Djevičanskih otoka ili Kajmanskih otoka nego i kazne ako nije odmah na prvi pogled vidljivo što kome pripada.
Prošlog tjedna su se ministri pravosuđa članica EU-a dogovorili oko kažnjavanja kršenja sankcija. To bi trebalo vrijediti i za osobe koje imaju poslovne odnose s određenim tvrtkama.
„Mnoge članice EU-a su bile mizerno osposobljene za primjenu sankcija”, kaže Fiedler.
On zato traži proširenje nadležnosti Europskog državnog odvjetništva. Roman Abramovič nije reagirao na višestruke upite SWR-a o spornim ulaganjima.
(Deutsche Welle)