Kod liferanta auto industrije Witzenmann u Remchingenu, blizu Karlsruea, staro i novo su jedno pored drugog: suvremena proizvodnja auto-dijelova u laboratorijskim uvjetima, ali i glasno škripanje i šištanje u proizvodnji komponenti auspuha.
Ta firma srednje veličine navikla je na promjene. Osnovana 1854. za proizvodnju nakita, prešla je 1885. na metalna crijeva za tuširanje. Nakon toga, 1990.-ih godina uslijedila je proizvodnja komponenti motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Desetljećima je kompanija dobro živjela od industrije fosilnih automobila. No 2015. se management odlučio za veliku transformaciju – puno ranije od mnogih drugih u bramši dobavljača dijelova za automobile.
„Veliki proces transformacije”
„Naša kompanija je usred velikog procesa transformacije”, kaže generalni direktor Philipp Paschen. „Rano smo shvatili da tehnologija motora s unutrašnjim sagorijevanjem nema budućnost. Naši proizvodi moraju naći mjesto u novim primjenama, recimo u električnim vozilima ili u ekonomiji vodika”, kaže Paschen.
Cilj je „opstati u postfosilnom svijetu”. Međutim, transformacija ne znači samo proizvodnju drugih dijelova. Kompanija se mora digitalizirati, što znači da će se i zaposleni morati prilagoditi.
Vodeća njemačka industrija u opasnosti
„Automobilska industrija je vodeća njemačka industrija”, kaže Ina Schefer s Tehnološkog instituta u Karlsrueu, dopredsjedavajuća stručne grupe za transformaciju automobilske industrije koju je pokrenulo njemačko ministarstvo ekonomije.
„Automobilska industrija je važna za Njemačku, jer se veliki broj radnih mjesta nalazi u malim i srednjim dobavljačima”, kaže ona.
Radi se o radnim mestima koja mogu nestati ako kompanije ne budu išle u korak s vremenom. „To što smo zakasnili u smislu transformacije vidim kao realnu opasnost”, kaže Schefer.
To je u vezi s činjenicom da je Njemačka bila pionir u tehnologiji motora s unutrašnjim sagorijevanjem. „Poslovi sa tim motorima poslednjih godina su išli veoma, veoma dobro. A kada tako dobro ide, onda, naravno, firme nemaju nikakav vanjski pritisak u pravcu transformacije.”
Tesla ispred Folksvagena
Međutim, od 2016. proizvodnja automobila u Njemačkoj rapidno opada: s 5,75 milijuna proizvedenih automobila, na 3,4 milijuna – za što je samo djelomično kriva pandemija korone.
Kada je u pitanju elektromobilnost, Nijemcima čak prijeti opasnost da potpuno zaostanu. Jer, 2022. je najprodavaniji električni automobil u zemlji bio – Tesla Model I. Volkswagenog ID.4 tek je na četvrtom mjestu.
Scheffer navodi i druge probleme: „Posebno kada pogledamo oblast softwarea i infotaintmenta, vidimo da mnogi veliki njemački proizvođači vozila sklapaju poslove s velikim američkim IT-kompanijama zato što nemaju softversku kompetenciju na određenim poljima.”
(Deustche Welle)
