Njemačka željeznica (Deutsche Bahn – DB) nije u dobrom stanju. Neuspješno poslovanje proteklih desetljeća, a u bliskoj budućnosti će morati obnoviti skoro cijelu infrastrukturu. Osim toga, ova tvrtka se bori s još jednim problemom koji ju košta čitavo bogatstvo – krađom bakra. Samo u 2022. godini, kako piše list Handelsblatt, počinjena je šteta od oko 6,6 milijuna eura.
Handelsblatt je izračunao da su samo ove godine bila pogođena 2.644 vlaka, što je rezultiralo s više od 700 sati kašnjenja i to samo zato što kriminalci kradu metal. Pored kašnjenja u lancima snabdijevanja – mnoga poduzeća ovise o blagovremenim isporukama sirovina ili poluproizvoda jer više nemaju ništa u skladištima – a tu su još i stotine tisuća nezadovoljnih putnika.
No, lopovi ne pljačkaju samo Željeznicu – krađe obojenih metala općenito su sve češće. Na gradilištima i privatnim objektima, pa čak i na crkvenim tornjevima nijedan bakreni dio više nije siguran. Aktualni događaj: ogromnu štetu je zbog krađe i prijevare pretrpio jedan hamburški proizvođač bakra – u pitanju je troznamenkasti milijunski iznos.
Nestašica bakra
Bakar je toliko tražen jer je odličan vodič topline i elektriciteta – bolje je samo srebro, no ono je još skuplje. Za sve električne uređaje, od tostera do električnih automobila, potreban je bakar. Joachim Berlenbach, osnivač i izvršni direktor instituta ERI AG (Earth Resource Investment) je iskusni stručnjak na tom području. On ne sumnja da će se „buduća potražnja za bakrom značajno povećati”.
„Jednostavno nemamo dovoljno ove kritične sirovine. To često ignoriraju zagovornici energetske tranzicije”, kaže Berlenbach.
Odnos ponude i potražnje određuje cijenu i kod bakra. Berlenbach za DW kaže da je gospodarski rast u zemljama u razvoju od velike važnosti. Ako se BDP poveća u zemljama poput Kine i Indije, tamo će se povećati i životni standard. On pojašnjava: „Vozit će se više automobila, bit će potrebna klimatizacija i bit će izgrađene nove kuće s električnim vodovima. Potražnja za energijom, strujom, a samim tim i za bakrom će se značajno povećati.” Njegov institut ERI AG izračunao je da je u povijesti čovječanstva do sada iskopano oko 700 milijuna tona bakra, a može se „računati s time da će nam otprilike ista količina bakra biti potrebna u narednih 30 godina”.
Istovremeno, kaže on, „postaje sve teže pronaći i eksploatirati bakar. Postojeća geološka nalazišta su fokusirana na nekoliko zemalja (npr. Čile, Kongo), gdje geopolitički rizik za rudarske kompanije nije beznačajan. Ove tvrtke će na sebe preuzeti visok rizik samo ako je to gospodarski isplativo.”
Kuda odlazi ukradeni metal?
List Tagesspiegel citira generalnog direktora Udruženja njemačkih trgovaca i prerađivača metala (VDM) Ralfa Schmitza koji kaže da je u Njemačkoj postalo teško prodati ukradeni obojeni metal jer se osobni podaci poslovnih partnera evidentiraju sa svakom prodajom. U slučaju većih krađa članovi VDM-a bi bili upozoreni:
„Trgovcima je poznato ono što je ukradeno”.
A to vrijedi i za njemačkog istočnog susjeda:
„Poljska ima sustav koji je isto tako dobar kao u Njemačkoj.”
Schmitz zato sumnja da kradljivci metala radije prodaju svoj plijen u drugim zemljama.
„Većina materijala više ne ide u Europu”, izjavio je Schmitz za Tagesspiegel.
“Većina materijala, to je moja teorija, transportira se prekomorskim kontejnerima.”
Lopovi ne samo da postaju sve organiziraniji, već́ su očigledno i sve beskrupulozniji. Primjerice, kako su izvijestili mediji, tijekom istrage o milijunskoj krađi u Aurubisu zaplijenjen je dio ukradene robe, ali i deset vozila, više od 200.000 eura u gotovini i nekoliko komada vatrenog oružja te streljivo.
Stručnjak za sirovine Joachim Berlenbach priča:
„Kada sam živio u Južnoafričkoj Republici problem krađe bakra je bio na sličan način dramatičan: jednom su bile iščupane sve telefonske žice u našoj ulici.”
(Deutsche Welle)
