Po podacima iz popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice te su posve “slobodni”, dok gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima, izvijestio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).
Trendovi s popisa pokazuju da je sve manji broj oženjenih muškaraca i udanih žena, a sve veći broj neoženjenih muškaraca i neudanih žena te je sve manje obitelji s djecom, sve više bez djece. Uz to, veći je broj razvedenih, udio obiteljskih kućanstava se smanjuje, a udio samačkih kućanstava raste.
Smanjuje se i udio tipa obitelji “par s djecom” u ukupnom broju obitelji, dok nasuprot tome raste udio tipa obitelji “par bez djece” i “majka s djecom”, odnosno “otac s djecom”. Najviše je obitelji s jednim djetetom (53 posto) te s dvoje djece (njih 35 posto). Od ukupnog broja djece koja žive s roditeljima (1.256.475) njih 28 posto ili 351.074 je starosti 25 godina i više, prenosi Hina.
Prema metodološkom konceptu, pojam “dijete” nije ograničen godinama starosti pa stoga jednu obitelj može činiti i osamdesetogodišnja majka i njezina šezdesetogodišnja kći.
Promatrajući podatke o zakonskom bračnom stanju zadnjih 20 godina, pokazuju se da se u Hrvatskoj udio udanih i oženjenih smanjio za gotovo pet postotnih poena. Istodobno se udio neudanih odnosno neoženjenih povećao za tri postotna poena, a udio razvedenih za gotovo tri postotna poena.
Prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi, što je stvarni način življenja osobe unutar kućanstva bez obzira na zakonsko bračno stanje, od ukupnog broja stanovnika starog 15 i više godina u bračnoj zajednici u Hrvatskoj živi 1.636.368 osoba ili njih 49,30 posto. U izvanbračnoj zajednici živi 134.582 osoba ili 4,05 posto, u životnom partnerstvu s osobom istog spola 366 osoba (0,01 posto), u neformalnom životnom partnerstvu s osobom istog spola 1078 osoba (0,03 posto) dok 1.547.023 osoba ili 46,61 posto ne živi ni u jednoj vrsti zajednice.
U Hrvatskoj je u 2021. živjelo 3.871.833 stanovnika, od čega njih 3.829.989 ili 98,9 posto u privatnim kućanstvima, a 41.844 ili 1,1 posto u institucionalnim kućanstvima. Popis iz 2021. pokazuje i da je gotovo svako treće kućanstvo u Hrvatskoj samačko. Sa statističkog aspekta, te trendove treba gledati kao slijed utjecaja sociodemografskih promjena nastalih kroz dulje vremensko razdoblje, objašnjava DZS.
Podaci Eurostata pokazuju da su ti trendovi prisutni u većini zemalja EU-a i zrcalno se preslikavaju na Hrvatsku. Društvo se mijenja, životne vrijednosti se mijenjaju, vrste životnih zajednica se mijenjaju, obitelji se mijenjaju, a statistika to samo pomno bilježi.
