Njemačka je slovila kao zemlja na čije institucije se građani mogu osloniti. No izgleda da su ta vremena prošla: prema jednom ispitivanju samo 27 posto građana smatra da je država u stanju obavljati svoj posao.
Izostanak nastave zbog nedostatka nastavnika u školama, općine koje više nemaju kamo smjestiti izbjeglice, vječita čekanja na termin za produljenje ili izdavanje dokumenata i na kraju katastrofalna bilanca kašnjenja željeznice: lista problema njemačke države je duga. I to ima učinka i na raspoloženje građana. Jedna studija objavljena ovog tjedna je pokazala da još samo 27 posto ispitanih građana smatra da je država u stanju obaviti svoje zadaće. 69 posto smatra da su državne institucija preopterećene i da je obavljanje zadataka za koje ih građani plaćaju svojim porezom iznad njihovih mogućnosti.
Zastrašujuće brojke
„Brojke su zastrašujuće” kaže Ulrich Silberbach, predsjednik Njemačke udruge državnih službenika (dbb) koja je i naručila studiju.
On smatra da „riba smrdi od glave” i kritizira loši stil vladanja aktualne socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade. „Ima jedna osoba u kancelarskom uredu koja je rekla da će onaj tko od njega želi vodstvo to i dobiti. Izgleda da građani to doživljavaju drugačije”, kritizira vođa sindikata gradskih službenika i dodaje:
„Nezadovoljstvo vladajućim strukturama na koži prije svega osjećaju državni službenici”.
Oni pak od vlade očekuju podršku u obavljanju svakodnevnog rada. U to prije svega spada više zaposlenih, bolje plaće i ulaganje u digitalizaciju javne uprave koja kaska za ostatkom razvijenih država.
„Odluka vlade da sredstva za digitalizaciju smanji s 377 na 3,3 milijuna eura je potpuno pogrešan signal”, zaključuje Silberbach.
Najveći problem: izbjeglice
Detaljniji pogled na ispitivanje pokazuje da su građani posebno nezadovoljni načinom rješavanja problema s izbjeglicama. To je s 26 posto za ispitane najveći problem države što je voda na mlin desnih radikala, prije svega iz stranke Alternativa za Njemačku (AfD) koji na temi izbjeglica temelje svoju trenutnu popularnost koja raste ne samo na istoku nego i u ostatku zemlje. Kao najvažniju zadaću države građani doživljavaju očuvanje socijalne pravednosti u društvu. Borba protiv klimatskih promjena, što je aktualna vlada navodi kao najvažniju zadaću, građanima više nije toliko važna.
Podjela na istok i zapad
No Manfred Güllner, direktor instituta Forsa, koji je proveo ovo ispitivanje javnog mnijenja, smatra da je ispitivanje pokazalo i ogromne razlike u prioritetima državnih zadaća kada je u pitanju zapad i istok zemlje. Ulaganje u borbu protiv klimatskih promjena građanima na zapadu je mnogo važnije nego na istoku zemlje gdje se prioritet daje socijalnim pitanjima.
„Ovakve razlike daju razloga za strah”, kaže Güllner.
Upravo AfD, kao najveći kritičar vlade Olafa Scholza, na istoku zemlje bilježi ogroman porast popularnosti. Za birače AfD-a borba protiv klimatskih promjena ne igra nikakvu ulogu dok za birače Zelenih, koji uglavnom žive na zapadu zemlje i u urbanim centrima, ulaganja u ekološke standarde najvažnija zadaća države.
(Deutsche Welle)