Hrvatska je postala skupa, da li i preskupa, pita se list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). I kakve veze s aktualnim cijenama ima inflacije, a kakve uvođenje eura?
„Skupo, skuplje, Hrvatska – tim je ne baš ugodnim superlativom jedan austrijski tabloid nedavno opisao razvoj cijena u zemlji koja je, pored Italije, najomiljenija inozemna destinacija Austrijanaca” – tom rečenicom započinje članak Michaela Martensa u Frankfurter Allgemeine Zeitungu kojim se analizira razloge i moguće posljedice aktualnih cijena u Hrvatskoj.
Euro je, napominje FAZ, čini se doista opravdao svoju reputaciju kao „teuro” (tako se u Njemačkoj nakon uvođenja eura nazivala zajednička valuta, to je pojam kojim se signalizira kako je sve poskupjelo zbog eura, teuer na njemačkom znači skupo, nap. red.). U Hrvatskoj je euro od početka ove godine službena valuta.
„Hrvatska doduše ni ranije nije bila povoljna, ali sad se mnogima čini kao da Jadran postaje luksuzna destinacija. Internet i žuti tisak su prepuni žalopojki na račun cijena u Dalmaciji i Istri”, piše njemački list.
Kao primjere skupoće navode se cijene jedne kuglice sladoleda u Dubrovniku (navodno 5 eura) ili hamburgera za kojeg se u nekom gradu u Istri mora izdvojiti 22 eura:
„A hotelske cijene da ni ne spominjemo.”
Cijene su previsoke
FAZ prenosi u tom kontekstu i izjavu hrvatskog ministra financija Marka Primorca, koji je koncem lipnja javno komentirao razvoj cijena. On je tada izrazio uznemirenost zbog porasta cijena, te je upozorio da bi, ako se taj trend nastavi, to moglo ugroziti turističku sezonu, odnosno da bi moglo imati i dugoročne (negativne) efekte, prenosi frankfurtski dnevnik. A turizam je, napominje FAZ, najvažnija privredna grana u Hrvatskoj. Primorac je tada, dodaje ovaj list, izrazio dvojbe oko toga je li porast cijena, jednim dijelom i znatno visoki, doista opravdan, te podsjetio na vladine mjere i pomoć turističkoj branši, napominje FAZ. I citira Primorčev tadašnji zaključak: „Cijene su previsoke!” Ministar se naime tada posebno osvrnuo na gospodarsku situaciju u Njemačkoj, najvažnijoj emitivnoj turističkoj zemlji, te dodao kako ga sve to zabrinjava.
Tjera li tako Hrvatske svoje goste, pita se FAZ? Ili bi pak možda porast cijena mogao doprinijeti tome da se korigira neke greške načinjene proteklih godina, dodaje njemački list. „Tko god je tu zemlju posjetio tijekom ljetnih mjeseci, možda će se složiti s izjavom da tamo postoje i neka mjesta kojima bi dobro došlo da na vrhuncu sezone bude manje turista”, napominje FAZ. Prije svega se to odnosi na Dubrovnik, u čijoj staroj gradskoj jezgri, kako piše ovaj list, a pozivajući se na jedno istraživanje, vlada najveća navala turista od svih destinacija u Europi. Čak i više nego u Veneciji, napominje FAZ:
„Na jednog domaćeg stanovnika dođe 36 turista, samo nije jasno je li to tako vrijedi za vrhunac sezone ili je to godišnji prosjek.”
Prve mjere u Dubrovniku
Frankfurtski list podsjeća svoje čitatelje da su gradske vlasti u Dubrovniku već najavile pa i uvele neke mjere s ciljem obuzdavanja masovnog turizma, ali i napominje:
„Previsoke cijene ipak nisu službeno dio planiranih mjera s ciljem reduciranja navale turista.”
FAZ piše kako se u prvoj polovici tekuće godine ne može uočiti da su (pre)visoke cijene zastrašile turiste. Citiraju se naime podaci Hrvatske turističke zajednice o tome kako je u prvih šest mjeseci bilo zabilježeno 6,7 milijuna dolazaka, odnosno 27,3 milijuna noćenja.
„Hrvatska narodna banka je objavila kako su prihodi od dolaska stranih gostiju u prvom kvartalu iznosili oko 670 milijuna eura – skoro 40% više nego u istom kvartalu godinu dana ranije.”
Moguće je ipak, napominje njemački list, da se visoke cijene odraze na broj gostiju u drugoj polovici godine, u tom se kontekstu navodi kako posebice iz sektora apartmanskog turizma dolazi nezadovoljstvo brojem rezervacija.
Problem radne snage
FAZ se osvrće i na jedan problem koji muči i Hrvatsku, a i hrvatski turistički sektor:
„Već godinama Hrvatska ostaje bez radne snage. Trend koji je pojačan nakon ulaska te zemlje u Europsku uniju 2013. Na početku se deficit kompenzirao doseljavanjem bosanskih Hrvata i sezonskim radnicima iz Srbije. Konobari iz Srbije su već odavno pravilo, a ne iznimka. Ali i taj rezervoar presušuje”, piše FAZ. Te dodaje kako nova radna snaga sad stiže iz Nepala, s Filipina, Argentine, Brazila i sjevera Afrike.
„Možda eksplozija cijena na obali ima i dobru stranu, možda je to sad šansa i za druga područja u Hrvatskoj da ih se otkrije kao turistička odredišta. Na primjer Vukovar na istoku. Grad s lijepim starim gradom, a može se razgledati i barokni dvorac Eltz ili vodotoranj koji su 1991. izrešetali Srbi”, piše FAZ. I dodaje kako se kupati može i u Dunavu, i sve to puno povoljnije nego u Dubrovniku.
(FAZ)
