Studenti Univerziteta u Bihaću se često žale na preopterećenost i pretrpanost nastave teorijom za koju tvrde da nije dovoljno potkrijepljena praktičnim primjerima. Provjerili smo imaju li priliku svoje teorijsko znanje primijeniti u praksi. Koliko im fakulteti pomažu u tome, odgovore smo potražili na Univerzitetu u Bihaću.
Sara je studentica četvrte godine Fakulteta zdravstvenih studija u Bihaću, kaže, njen odsjek ima obaveznu praksu sve četiri godine, a uporedo s njom moraju proći i vježbe na fakultetu, no, nesigurnost uvijek postoji.
„Boje se kad dođu studenti jer ne znaju koliko su na fakultetu pripremljeni za praksu, pa prve dane nam daju pokazne materijale, a kasnije nam daju da radimo i obavimo praksu kako treba“, navodi Sara Ljubijankić, studentica Odsjeka sanitarno inženjerstvo.
Prema riječima prodekana za nastavu na Fakultetu zdravstvenih studija doc. dr. Asmira Aldžića, praksa im je najvažnija jer bi njihovi studenti sutra trebali liječiti ljude pa je bez nje – nezamislivo.
„Postoji obavezan predmet – stručna praksa, međutim, studenti po studijskim programima slušaju stručnu praksu u ustanovama od značaja za taj program, pa ako su, naprimjer, na studiju sestrinstva, to su uglavnom domovi zdravlja“, objašnjava Aldžić.
Sličan odnos prema praksi je i na Tehničkom fakultetu u Bihaću, no oni imaju mogućnost da većinu praktičnog dijela nastave obave upravo u opremljenim kabinetima na fakultetu.
„Kroz vježbe iz svih predmeta uče ono što je trenutno u trendu kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu. Pored redovne nastave kroz vježbe, naši studenti su obavezni da u 7. i 8. semestru odrade praktičnu nastavu u nekoj firmi ili javnoj ustanovi“, navodi dr. sc. Damir Hodžić, dekan Tehničkog fakulteta u Bihaću.
Ni na Pravnom fakultetu u Bihaću nije ništa drugačije. Ipak, studenti ovog fakulteta praksu obavljaju van fakulteta, a omogućeni su im i brojni seminari te dodatne edukacije.
„Na osnovu sporazuma koje imamo s notarskim uredima, općinskim sudom, različitim institucijama vlasti – ovisno o kojem se nastavnom predmetu radi – omogućujemo našim studentima da posjete navedene institucije i da sva teorijska znanja koja imaju mogu potvrditi i u praksi“, ističe prof. dr. Albin Muslić, profesor na Pravnom fakultetu u Bihaću.
Na većini fakulteta pokušava se pronaći „zlatna sredina“ jer jedno bez drugog ne može, no upravo takva raznovrsnost studente iz cijelog Unsko-sanskog kantona motiviše da se upišu na Univerzitet u Bihaću.
