Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na generalnoj debati 78. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Komšić je istaknuo da sa svoje strane, Bosna i Hercegovina je dala podršku Agendi 2030, posebno njenim ciljevima koji se u najvećoj mjeri tiču stvaranja svijeta i okruženja u zemljama članicama Ujedinjenih nacija, na način da smo kao države i njena društva spremni i posebno osposobljeni da provedemo sve korake koji će nas dovesti do samoodrživog razvoja.
– Međutim, u današnjem svijetu u kojem često dominiraju rat i različiti geopolitički ciljevi, biće jako teško to postići, bar onako kako je to planirao u Agendi 2030. Zato želim posebno istaći, da naše aktivnosti moramo početi prvim korakom koji će nas dovesti do trajnog mira, kao svjetskog prioriteta broj jedan, a onda i do drugih uzajamno vezanih aktivnosti, kako bismo imali naše države i društva spremne na solidarnost i napredak – kazao je.
Iskoristio je priliku da podsjeti da su migracije jedan od elemenata Agende 2030, koje se nastoje tretirati sistematično i uz određeno upravljanje, kao i da se Agenda ne poziva na širi koncept dijaspore niti na ulogu koju ona ima kao eventualno sredstvo razvoja.
– Sadašnji oblik upravljanja migracijama, došao je u takvu fazu da velike i snažnije zemlje, radi vlastitog benefita, vrše određenu vrstu selekcije migranata, na način da se odaberu najbolji i najškolovaniji među njima, kao što su liječnici, inžinjeri, naučnici i druge visokokvalificirane osobe, te se usmjeravaju u veće zemlje u kojima se iskorištavaju njihova znanja i sposobnosti, ali isključivo u korist tih većih sistema, dok se istovremeno slabe potencijali i kapaciteti manjih zemalja iz kojih migranti dolaze. Male zemlje, osim što gube najkvalitetnije kadrove, istovremeno gube i sva ulaganja, uključujući i finansijska, koja su uložena u stvaranje tih visokokvalifikovanih profila – smatra Komšić.
Istaknuo je da je zbog toga teško govoriti o izgradnji povjerenja dok veće zemlje i njihovi veliki sistemi kroz migracije preuzimaju stanovništvo manjih zemalja, kada se istovremeno dešava pražnjenje manjih zemalja a koje za posljedicu ima stvaranje ambijenta u kojem se razvija siromaštvo i u cijelosti onemogućava bilo kakav vid razvoja u ekonomskom i društvenom smislu.
Napomenuo je da se Bosanci i Hercegovci odlučuju da napuste svoju zemlju i potraže bolje uslove za život u nekim drugim zemljama zbog uvjerenosti u nedostatak perspektive u Bosni i Hercegovini.
Kada smo uzeli u obzir šta to naši ljudi navode kao jedan od osnovnih nedostataka perspektive u svojoj zemlji, vidjeli smo da se radi o tome da upravo politički sistem u Bosni i Hercegovini ne sadrži potpunu demokratiju, već jedan oblik etnokratije, ili sistem u kojem se izbori za institucije vlasti, vršenje vlasti, raspodjela radnih mjesta u državnom, pa i u realnom sektoru, ponajviše temelji na etničkoj pripadnosti kao preduvjetu Kao posljedicu tog nedovršenog političkog sistema imamo usporen razvoj zemlje, pri čemu se od strane takvih politika opstruira i ono što je, po mom mišljenju, jedan od ključnih ciljeva moje zemlje – njen put ka članstvu u većim nadnacionalnim sistemima kao što su Evropska unija ili NATO savez – kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Istaknuo je da takav politički sistem vješto koriste zapadni i istočni susjedi BiH i preko etničkih zajednica, na koje navodno polažu nacionalno pravo, vrše upravljanje Bosnom i Hercegovinom, i to ne sa primarnim ciljem da pomognu pripadnike tih etničkih zajednica, nego sa ciljem da Bosnu i Hercegovinu ili podjele ili obesmisle kao državu.
– Naša dva susjeda, kroz etničke zajednice u Bosni i Hercegovini, na koje nastoje polagati svako pravo, i dvadeset sedam godina nakon agresije koju su nad Bosnom i Hercegovinom izvršili, na taj način vrše udar na suverenitet naše zemlje, čime se skoro u cijelosti onemogućava bilo kakav demokratski razvoj Bosne i Hercegovine. Smatramo da je u interesu Ujedinjenih nacija, ukoliko se na zapadnom Balkanu želi očuvati mir, mora dati podrška državi Bosni i Hercegovini i njenim institucijama – poručio je Komšić.
Dodao je da „ukoliko takva podrška izostane, onda odgovornost i krivica za destabilizaciju nije na nama koji sigurno nećemo mirno i skrštenih ruku posmatrati neki novi pokušaj uništenja naše Bosne i Hercegovine“.
Vjeruje da se temeljni problem Bosne i Hercegovine nalazi u nejednakosti građana u političkom i izbornom sistemu, što kao posljedicu ima etnički sistem upravljanja zemljom koji je sam po sebi predodređen da bude konfliktan, te da takav etnički sistem vršenja vlasti neprekidno stvara prostor za nepotizam i korupciju u svim segmentima društva, a ponajviše u institucijama vlasti.
Kazao je da posljednje intervencije međunarodnih predstavnika u Bosni i Hercegovini, odnosno intervencije Visokog predstavnika, putem činjenja pravnog nasilja i suspendiranja entitetskog ustava na dvadeset i četiri sata, što je nezapamćen presedan u demokratskom svijetu, ne da nisu otklonile smetnje za normalno funkcionisanje države nego su ojačale nedemokratski etnički princip i produbile diskriminaciju građana u Ustavu i izbornom zakonu.
Naglašava da će Bosna i Hercegovina morati promijeniti cjelokupnu paradigmu unutar društva, te preći sa etničkog političkog predstavljanja na građansko političko predstavljanje, što je standard u demokratskom svijetu.
– Ovim putem Ujedinjenim nacijama moramo skrenuti pažnju na, na žalost moram reći, po mome mišljenju necivilizacijski stav Vlade i premijera susjedne zemlje koji su odbacili presudu Evropskog suda za ljudska prava u posljednjoj presudi u “predmetu Kovačević” i zauzeli se upravo za načela koja su odbačena pomenutom presudom, poput političkog načela legitimnog predstavljanja na etničkom principu koje je generator nejednakosti među građanina BiH, i sredstvo pomoću kojeg susjedi podrivaju državu Bosnu i Hercegovinu. To je urađeno na takav način da se može okvalifikovati i kao miješanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine – podvukao je Komšić.
Dodao je da će BiH moći da se u punom kapacitetu i efikasnije uključi u projekte, kao što je to Agenda 2030, kao ravnopravan sudionik i akter svih planiranih aktivnosti, tek kada se u Bosni i Hercegovini implementacijom presuda Evropskog suda prihvati građansko političko predstavljanje i kada se paralelno s tim prestane sa napadima na suverenitet države Bosne i Hercegovine iz susjedstva.
– Želim posebno istaći da će Bosna i Hercegovina aktivno raditi na implementaciji Agende 2030. Radićemo na izgradnji povjerenja i solidarnosti. Kroz odbacivanje diskriminirajućeg etničkog koncepta, istovremeno ćemo odbaciti i sistem u kojem dominiraju nepotizam i korupcija, te nas na taj način dovesti u red demokratskih i zrelih društava – zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u obraćanju na generalnoj debati 78. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
