Trgovinski rat između SAD i Kine se zahuktava nakon što je Huawei lansirao novi telefon s tehnologijom za koju se Washington nadao da će je držati izvan domašaja Kine.
Prošlog mjeseca, kineski Huawei je uveo na tržište telefon Mate 60 Pro, bez da je dao mnogo detalja o čipovima koji se koriste za uređaj. Ali „TechInsights“, istraživačka organizacija specijalizirana za poluvodiče sa sedištem u Otawi, došla je do iznenađujućeg otkrića nakon što je radi analize rastavila telefon: uređaj naime radi na 7-nanometarskom procesoru kineske proizvodnje Kirin 9000s. Veličina čipa je bitna, jer se manji čipovi mogu kombinirati s više elemenata, što ih čini bržim i moćnijim. Čini se takođe da je čip sposoban i za 5G.
Proizvođač tog čipa, „Semiconductor Manufacturing International Corp“ (SMIC), ranije je bio poznat po proizvodnji čipova ograničenih na 14 nanometara. U svojoj analizi Huaweijevog pametnog telefona, „TechInsights“ je ocijenio da taj procesor ukazuje na to da kineska vlada „otvara vrata” potpuno domaćem ekosistemu čipova.
Washington je „malo šokiran“
I Huawei i SMIC, najveći proizvođač čipova u Kini, su pod američkim sankcijama zbog navodnih sigurnosnih rizika. SMIC-u je zabranjeno kupovanje mašine „Extreme Ultraviolet“ (EUV) koja se koriste za pravljenje najnaprednijih mikročipova na svijetu. EUV-mašine isporučuje isključivo nizozemska kompanija ASML.
Neki su se nadali da će ta ograničenja sačuvati tehnološku prednost SAD-a u vrijeme kada se dvije zemlje bore za dominaciju na globalnom tržištu polupvodiča.
„Washington je malo šokiran. Mislili su da su zabranili sve. Kako to da onda Kinezi još napreduju?”, kaže za DW, Lu Sijaomeng iz konzultantske kompanije „Eurasia Group“ posebno govoreći o 5G-mogućnostima Huawei telefona.
Poruka za SAD
Huaweijev telefon se u Kini doživljava kao nacionalni trijumf. Mnogi su primjetili da je lansiran tijekom posjete američke tajnice za trgovinu Gina Raimondo, vjerojatno kao signal Washingtonu da se Peking oslanja na sebe.
Washington je to primio k znanju: Bidenova administracija već je pokrenula istragu o mogućim kršenjima sankcija, a neki republikanski zastupnici pozivaju na stroža ograničenja.
Objašnjenje kineskog uspjeha, međutim, možda ne uključuje to da su kineske kompanije zaobišle sankcije kako bi dobile najsuvremeniju tehnologiju. Prošle godine, „TechInsights“ je već izvjestio da je SMIC možda uspio napraviti čipove od sedam nanometara koristeći modificirane, manje napredne mašine „Deep Ultraviolet“ (DUV) koje se još uvijek mogu kupiti.
Za Lu, šeficu geotehnološke prakse „Eurasia Group“, najnoviji napredak Huaweia nije iznenađenje.
„Ako je vaša taktika na neki način prisilila Huawei u kut, oni će na kraju inovacijama pronaći svoj izlaz iz tih ograničenja”, rekla je ona za DW.
James Lewis, direktor programa za tehnologiju i javnu politiku Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz SAD, kaže da bi nova ograničenja SAD-u mogla kupiti vrijeme u trci čipova, ali neće zaustaviti Huawei i druge kineske kompanije.
Bi li tajvanski TSMC trebalo biti zabrinut?
Postoje i stručnjaci koji umanjuju značaj Huaweijevog prodora i sumnjaju da kompanija može proizvoditi napredne čipove u velikim razmerima.
Ray Yang, konzultantski direktor tajvanskog Instituta za istraživanje industrijske tehnologije (ITRI), rekao je za DW da „tehnologija mora biti pogodna za proizvodnju”, a ne da ostane u fazi istraživanja i razvoja. On je rekao da „Taiwan Semiconductor Manufacturing Company“ (TSMC), vodeći svjetski proizvođač čipova, posjeduje različite patente u masovnoj proizvodnji, dok „SMIC daleko zaostaje u toj sferi”.
TSMC je u mogućnosti snabdijevati globalno tržište još naprednijim čipovima od samo pet nanometara. Kompanija već drži više od 60 posto proizvodnih kapaciteta za najnaprednije poluvodiče.
Yang vjeruje da je Ray Yangjev uspjeh kratkotrajan i da vjerojatno neće trajati više od godinu dana.
„SMIC ne može praviti čipove od pet nanometara bez EUV-tehnologije”, rekao je Yang.
Zabrana izvoza je „rješenje hladnog rata“
Prošlog tjedna je američka tajnica za trgovinu Raimondo izjavila da nema dokaza da je Huawei u stanju proizvoditi pametne telefone s naprednim čipovima „u velikim razmerima”, dodajući da Washington nastavlja s istraživanjem proizvodnog procesa.
I dok anti-kineski jastrebovi pozivaju na dodatne sankcije, neki stručnjaci tvrde da bi bilo nemoguće donijeti mjere koje bi Kinu potpuno isključile iz snažno isprepletenog globalnog lanca opskrbe.
„Pokušaj blokiranja razvoja čipova je vrlo hladnoratovsko rješenje”, smatra direktor CSIS-a Lewis. Njegov prijedlog je da američka vlada „dozvoli izvoz čipova u Kinu”, ali ne i opreme za proizvodnju tih čipova. On smatra da bi to bilo dobro za obje strane – američke kompanije bi mogle zadržati svoj tržišni udio u Kini, dok bi kineski brendovi, kao što su „Oppo“ and „Xiaomi“, i dalje koristili zapadne čipove koji su jeftiniji i bolji. Bez njih, Peking bi imao „ogromnu motivaciju” da izgradi vlastite kapacitete proizvodnje poluvodiča.
Manje blokiranja, više istraživanja
Štoviše, Peking je već odgovorio na sankcije ograničavanjem izvoza ključnih metala za proizvodnju poluvodiča. A prošlog mjeseca je Kina najavila novi fond od 40 milijardi dolara (37,6 milijardi eura) za domaće proizvođače čipova, kako bi se smanjilo oslanjanje na stranu tehnologiju.
Lu iz Euroazijske grupe vjeruje da se SAD „previše fokusiraju na blokiranje konkurencije, a nedovoljno na jačanje vlastitih kapaciteta”.
„Kada svoje konkurente držite tri generacije iza, takođe držite i svoju kompaniju jednu ili dve generacije iza”, ocijenila je ona za DW.
(Deustche Welle)
