Zbog situacije na Bliskom istoku i opasnosti od porasta terorističkih aktivnosti, u Evropi od ponoći na snagu stupaju pojačane granične kontrole između Slovenije i Hrvatske. Ova odluka uslijedila je lančano, nakon što je Italija iste takve mjere uvela Sloveniji. Kontrole unutar šengenskog prostora imat će posljedice i na našu zemlju. Zadržavanja na granicama samo su jedan od mogućih problema koji je zabrinuo i međugranične prevoznike iz Bosne i Hercegovine.
Iako je mnoge odluka o uvođenju kontrole na granicama iznenadila, iz kabineta Predsjedništva Republike Slovenije navode da objektivnih razloga za ovaj potez itekako ima. Osiguranje dodatne provjere na balkanskoj izbjegličkoj ruti smatraju neophodnim.
„Jer se povećao broj migracija, tokovi su se pojačali čak za 300 posto. Do neke mjere se to i moglo očekivati poslije ulaska Hrvatske u Schengen, ali smo odlučili da ćemo to u saradnji sa hrvatskom policijom, sa hrvatskim prijateljima, nekako održati. Prijetnja terorizma je ozbiljna, postoji – ovaj put je razlog za zatvaranje granica prije svega terorizam, a i radnje kriminalnih organizacija“, kazao je za FTV Vojko Volk, državni tajnik u kabinetu predsjednika Republike Slovenije.
Riječ je o preventivnoj i privremenoj mjeri, naglasili su iz resornog hrvatskog ministarstva. To ne znači, tvrde, da je Schengen ugrožen. Ne nastoji se zakomplicirati život ljudi nego ga učiniti sigurnijim.
„Tu možemo govoriti o pojačanom stepenu nadzora i ne možemo tu govoriti ni o kakvoj suspenziji Schengena kako to oporba govori nemušto“, kaže Radman Grlić, ministar vanjskih i evropskih poslova RH.
Odluka o pojačanim kontrolama u šengenskom prostoru osjetit će se i u BiH. Iako je najavljeno da će kontrole biti rutinske i selektivne, za prijevoznike i one kojima posao ovisi od brzine protoka robe – to ne znači mnogo. Očekuju da će s vremenom situacija na granicama postajati sve teža što će rezultirati nenadoknadivim gubitkom novčanih sredstava. Od nadležnih zahtijevaju razumijevanje i adekvatna rješenja.
„Ispaštat će privrednici, ali najveći gubitnici u svemu tome bit će prevoznici. Nažalost, apsolutno nikada ova privredna grana nije imala neko razumijevanje ili pomoć od nadležnih RS-a ili BiH tako da svi ti gubici koji će zaista biti ogromni – idu sto posto na teret i na leđa prevoznika“, tvrdi za FTV Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnje i međunarodne transporte RS-a.
Na ovu odluku negodovali su i iz Udruženja prijevoznika putnika. Iako ne očekuju ogromne finansijske gubitke, tvrde da će kvalitet usluge prijevoza biti narušen.
„Kvalitet usluge na našim linijama prema zapadnoj Evropi će padati s obzirom na to da će biti sigurno zadržavanja duža nego što smo sada navikli. Dosadašnja praksa u šengenskom prostoru je bila da se kontrolišu povremeno određena vozila unutar šengenskog prostora“, objašnjava Saudin Parić, potpredsjednik Odbora udruženja međunarodnih drumskih prevoznika putnika VTK-a BiH.
Građani EU-a moći će normalno da prijeđu sve granične prijelaze, dok će državljani trećih zemalja, poput BiH, moći da prijeđu samo na 14 prijelaza – 12 sa Hrvatskom, dva sa Mađarskom – te osam željezničkih prijelaza na kojima će biti selektivne policijske kontrole. Svi koji prijelaz pogriješe – bit će preusmjereni.