Suše, poplave, oluje, afrička kuga svinja, samo su neki od problema koji su ove godine pogodili sektor agrara. Sve više poljoprivrednika razmišlja o osiguranju svoje proizvodnje. Na to apeluju i nadležni. Kakvi su uslovi, šta se može osigurati i kolike su subvencije?
Iako se cijeli radni vijek bavi poljoprivrednom proizvodnjom, Đorđe Bakčić iz semberskog sela Mala Obarska do sada nije osiguravao proizvodnju. Ekstremne vremenske prilike i bolesti koje haraju navele su ga da tu odluku razmotri.
“Mi razmišljamo malo šire, malo modernije i svi smo mi za to da se osiguramo. Nisam ja pobornik, što ne znači da u neko dogledno vrijeme neću, ako se situacija ne promijeni u korist manjih ili srednjih poljoprivrednih proizvođača”, kaže Bakčić.
Šta se i na koji način može osigurati zavisi od osiguravajućih kuća, koje nude različite polise osiguranja.
“Osiguranje od osnovnih rizika koji podrazumijevaju osiguranje od grada, požara i udara groma. Klijentima smo spremni da ponudimo i dodatno osiguranje od dopunskih rizika, poplave, oluje, proljetnog mraza, gubitka roda pa čak i od posolice, takođe, u Asa Central osiguranju vršimo osiguranje voćnjaka, povrća i stoke”, navodi ravnatelj filijale osiguravajuće kuće Mladen Panić.
Prema podacima resornog entitetskog ministarstva, u ovoj godini podneseno je nešto više od 250 zahtjeva za subvencije u osiguranju.
“Apelujem i pozivam naše proizvođače da se osiguraju, ove godine smo izdvojili duplo više sredstava nego prethodne, million i sto hiljada KM, mjera još nije završena i za sad imamo 250 podnesenih zahtjeva i mogu najaviti za narednu godinu da te procente u značajnoj mjeri podignemo”, ističe pomoćnik ministra poljoprivrede RS Saša Lalić.
Zbog specifičnosti proizvodnje do sada su se najviše osiguravali usjevi duvana, ali posljednjih godina raste interesovanje za osiguranje i drugih kultura.
“Lagano raste broj proizvođača koji rade osiguranje svojih poljoprivrednih proizvodnja, Kada poljoprivredni proizvođači osiguraju, dobiju polisu i plate podnose zahtjev resornom ministarstvu uz koji prilažu polisu i uplatnice i nakon toga dobijaju povrat podsticaja”, navodi Radmila Nešković iz Resora za stručne usluge u poljoprivredi.
Katastrofalne poplave 2014. godine u BiH nanijele su štetu od četiri milijarde KM ili 15 posto BDP-a naše zemlje, a prema procjenama UN-a, očekuje se da će se godišnji gubici samo od poplava povećati pet puta do 2050. godine, a čak 17 puta do 2080. godine.
