Sve gori napadi na aktiviste, novinare i LGBTQI+ grupe u Bosni i Hercegovini ugrožavaju koheziju zemlje, objavila je međunarodna organizacija CIVICUS, koja je zbog svega navedenog u svom godišnjem izvještaju snizila ocjenu građanskog prostora u BiH na “opstruisan”.
Izvještaj People Power Under Attack 2023 detaljno opisuje stanje građanskog prostora, odnosno sloboda udruživanja, okupljanja i izražavanja u 198 zemalja i teritorija. Bosna i Hercegovina je po njemu prešla iz kategorije relativno slobodnih, odnosno “suženih” zemalja, u “opstruiranu”, gdje vlasti često ometaju ljudska prava.
Iz CIVICUS-a su istakli kako je ovaj pad rezultat niza kršenja zabilježenih tokom prethodne godine, od napada na demonstrante do restriktivnog zakonodavstva.
Kako su naveli, ovi incidenti su se uglavnom dešavali u Republici Srpskoj, ali su ugrozili slobode u cijeloj zemlji.
“Napadi na civilno društvo u Bosni i Hercegovini u toku 2023. su alarmantni”, rekla je Tara Petrović, istraživačica CIVICUS Monitora za Evropu.
Naglasila je kako se ovo urušavanje prava dešava usred produbljivanja političke krize u kojoj vlasti u Republici Srpskoj prijete secesijom i potkopavaju mirovni sporazum.
Ugrožena sloboda medija, aktivizma…
Iz organizacije navode kako je Bosna i Hercegovina dio vrlo zabrinjavajućeg trenda gušenja građanskog prostora. Kako su naveli u izvještaju, Republika Srpska je 2023. godine doživjela nagli porast napada na LGBTQI+ grupe, uključujući napade na učesnice Osmomartovskog marša i Banjalučki socijalni centar zbog isticanja zastava duginih, policijsku zabranu projekcije filma LGBTQI+ organizacije i brutalni napad naoružanih nasilnika poslije kojeg je troje aktivista završilo u bolnici. Vodeći političari u entitetu su potom raspirili vatru zalažući se za dalju zabranu LGBTQI+ događaja i najavljujući novi zakon za ograničavanje prava LGBTQI+ grupa.
“Događaji u Republici Srpskoj podsjećaju na obrasce koje su ustanovili Putin i Orban. Ugrožena je i sloboda medija. Republika Srpska je u avgustu inkriminisala klevetu, uprkos domaćim i međunarodnim kritikama, ugrožavajući nezavisne medije koji su već u opasnosti od kampanja blaćenja i diskreditacije u zemlji u kojoj napadi na novinare obično prolaze nekažnjeno”, istaknuto je u izvještaju.
Dodaju kako je ove godine takođe došlo do bujanja zapaljive retorike u javnom prostoru, uključujući i, kako su naveli, istupe lidera Republike Srpske Milorada Dodika, koji negira genocid u Srebrenici i koji se optužuje za podrivanje mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
“Postoji opasnost da će se stvari pogoršavati. U Narodnu skupštinu Republike Srpske je ušao ‘zakon o stranim agentima’, nalik na zakone u Mađarskoj i Rusiji koji dozvoljavaju vladi da ograniči finansiranje i opstruiše rad nezavisnog civilnog društva. Ako bude usvojen, to će imati katastrofalan efekat na aktivizam”, naglasili su iz CIVICUS-a.
Dajana Cvjetković iz sarajevskog Centra za promociju civilnog društva je navela kako je ova kombinacija direktnih napada na osnovne slobode i toksične političke atmosfere – znak za uzbunu da Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom smjeru.
“Međunarodna zajednica mora stati uz civilno društvo u Bosni i Hercegovini, dajući prioritet osnovnim slobodama u svim angažmanima s vlastima”, navela je Cvjetković.
Više od 30% zemalja svijeta živi u zatvorenim društvima
Međunarodna organizacija CIVICUS je mreža od preko 15.000 nevladinih organizacija u preko 175 zemalja svijeta. CVICUS Monitor ocjenjuje uslove građanskog prostora u svim zemljama svijeta na osnovu podataka prikupljanih tokom cijele godine od aktivista civilnog društva koji u tim zemljama rade, regionalnih istraživačkih timova, međunarodnih indeksa ljudskih prava i vlastitih stručnjaka Monitora.
Podaci iz ova četiri odvojena izvora se zatim kombinuju kako bi se svakoj zemlji dodijelila ocjena građanskog prostora koji može biti “otvoren”, “sužen”, “opstruisan”, “pod represijom” ili “zatvoren”.
Ove godine gotovo trećina čovječanstva, 30,6 odsto svjetske populacije, živi u “zatvorenim” društvima, najrestriktivnijim mogućim okruženjima. Ovo je najveći postotak ljudi u “zatvorenim” zemljama koji je CIVICUS Monitor zabilježio od svog prvog izvještaja 2018. godine.
Sa druge strane, samo 2,1 odsto ljudi živi u “otvorenim” zemljama, gdje je građanski prostor i slobodan i zaštićen, što je najniži postotak do sada i gotovo upola manji u odnosu na onaj od prije šest godina. Zajedno, ističu iz CIVICUS-a, ove statistike ukazuju da je svijet u krizi.
“Svjedoci smo neviđenog globalnog gušenja građanskog prostora”, rekla je voditeljica istraživanja CIVICUS Monitora Marianna Belalba Barreto.
Ostale zemlje čija je ocjena snižena ove godine su Bangladeš (zatvoren), Njemačka (sužen), Kirgistan (pod represijom), Senegal (pod represijom), Šri Lanka (pod represijom) i Venecuela (zatvoren).