Vrijednost izvoza meda iz BiH za deset mjeseci prošle godine iznosila je 233.700 KM, što je manje za 17,9 odsto u odnosu na isti period 2022. godine. Iz Komore navode da je izvoz i količinski smanjen, jer je za deset mjeseci izvezeno 6,8 tona meda, što je manje za 4,9 tona u odnosu na 10 mjeseci 2022. godine.
Vrijednost uvoza prirodnog meda za deset mjeseci lani iznosio je 2,5 miliona KM, što je manje za 31,9 odsto od uvoza u istom periodu u 2022. godini, a kada se posmatra uvoz količinski, on je iznosio 362,8 tona i manji je za 187,6 tona u odnosu na prvih 10 mjeseci 2022.
Pokrivenost uvoza izvozom za deset mjeseci 2023. godine iznosila je 8,5 odsto, a u istom periodu 2022. godine sedam odsto. U prošloj godini med se iz BiH u najvećem dijelu izvozio za Srbiju, kao i u zemlje Arapskog zaljeva – Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, dok se u BiH najviše uvozio iz Hrvatske i Turske.
Iz Komore ističu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,4 KM, dok je prosječna jedinična vrijednost izvoznog meda iz BiH u Saudijsku Arabiju iznosila 44,9 KM po kilogramu.
“Generalno, prosječna izvozna jedinična vrijednost ove godine je bila 34,3 KM po kilogramu, a već duži niz godina uvozna jedinična vrijednost je 7,5 KM po kilogramu”, navode iz Vanjskotrgovinske komore.
Iz Komore navode da BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su osnov za razvoj pčelarstva, što ukazuje na ogromne potencijale ove privredne djelatnosti, dok sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj domaćeg pčelarstva.
Osim direktne koristi koju od bavljenja ovim poslom imaju pčelari, indirektne koristi od pčelarstva ima čitavo društvo, zbog povećanog prinosa u poljoprivredi, ali i kompletan ekosistem.
“Sve češći problem sa kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jeste krivotvorenje /adulteracija/ meda. Ovaj problem nije samo prisutan u našoj zemlji nego i na tržištu regiona, ali i EU”, dodaju iz Vanjskotrgovinske komore.
