Globalne zalihe nafte potonule su u siječnju za nekih 60 milijuna barela, a zalihe na kopnu spustile su se na najnižu razinu najmanje od 2016. godine u uvjetima smanjene proizvodnje u Sjevernoj Americi, izvijestila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Zalihe su na početku godine smanjene unatoč očitim slabostima na strani potražnje, navodi IEA u mjesečnom izvješću.
Naglo usporio rast potražnje
U prosincu zalihe su bile porasle za 21,6 milijuna barela budući da je skok barela uskladištenih na tankerima više nego nadoknadio njihov pad u skladištima na kopnu, dodaje se u izvješću. Niska razina zaliha pojačava utjecaj šokova u ponudi i potražnji na cijene i predstavlja rizik u slučaju poremećaja u opskrbi odnosno neočekivanog vala potražnje, podsjeća IEA.
Rast potražnje naglo je usporio u četvrtom tromjesečju, na samo 1,8 milijuna barela dnevno, s 2,8 milijuna barela dnevno u prethodna tri mjeseca, odražavajući pad u Kini, izračunala je agencija. U 2024. rast bi u prosjeku trebao usporiti na samo 1,2 milijuna barela dnevno, procjenjuju.
Motori potražnje bit će po njihovoj procjeni i u novoj godini Kina, Indija i Brazil, koji će biti zaslužni za 78 posto povećanja.
Ponuda bi trebala nadmašiti potražnju
Ponuda bi u ovoj godini trebala rastom nadmašiti potražnju zahvaljujući u prvom redu barelima SAD-a, Brazila, Gvajane i Kanade, procjenjuju u IEA-i, unatoč “teškom” siječnju zbog ekstremnih vremenskih prilika u Sjevernoj Americi.
Sjeveroamerička proizvodnja smanjila se u takvim uvjetima za 900 tisuća barela dnevno, nadovezavši se na dobrovoljno smanjenje proizvodnje u članicama Organizacije zemalja-izvoznica nafte i njihovih saveznika (OPEC+) za dodatnih oko 300 tisuća barela dnevno. U drugom tromjesečju opskrba iz neovisnih proizvođača ponovo će porasti i u konačnici poduprijeti povećanje ponude u cijeloj godini za 1,7 milijuna barela dnevno, izračunali su u agenciji.