Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ustvrdio je kako donošenje rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici služi za traženje ratne odštete od Srbije, dok je cilj ulaska Kosova u Vijeće Evrope tužba protiv Srbije, priznajući da nema velike šanse da zaustavi ove procese.
Srbijanski čelnik, kako prenosi agencija FoNet, novinarima je rekao da rezolucija o Srebrenici predstavlja “brutalno gaženje Dejtonskog mirovnog sporazuma”, koji je zaustavio rat u BiH 1995. godine, i kako će se odluka donijeti preglasavanjem. Uz to je ustvrdio da će mnogi s mukom glasati za rezoluciju, ali da neki hoće da “pokriju svoje ćutanje o Gazi i da muslimanima kažu: ‘Našli smo krivca, evo vam Srbi'”, te da su to “razumjele i mnoge islamske zemlje”.
Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici trebala bi se tokom maja naći na glasanju pred Općom skupštinom UN-a.
U nacrtu se, uz ostalo, traži osuda poricanja genocida u Srebrenici i veličanja odgovornih za ubistva oko 8.000 bošnjačkih civila u julu 1995. godine.
Srbija se protivi rezoluciji smatrajući da se tako nameće kolektivna krivnja srpskom narodu, a u UN-u ponajprije računa na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.
Rusija je 2015. u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije o osudi genocida u Srebrenici koju je predložila Velika Britanija, a podržale su je Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije.
Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) masovni zločin u Srebrenici označen je kao genocid koji su počinili pripadnici vojske bosanskih Srba, a Srbija (tada u zajednici s Crnom Gorom) označena je kao odgovorna što nije učinila ništa da se genocid spriječi i da kazni počinitelje.
Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim i sudovima BiH je osuđeno više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora.
Vučić je rekao kako se očekuje da sjednica Vijeća sigurnosti UN-a bude održana 9. maja, a da rezolucija o Srebrenici i odluka o ulasku Kosova u Vijeće Evrope budu donesene u istoj sedmici, od 10. do 16. maja.
Konsultacije sa Dodikom
Srbijanski čelnik je rekao i to da je sa predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom razgovarao i pomjerio termin vaskršnjeg Sabora na trenutak, “da bi zajednički rezonovali, racionalizovali jedinstvene odluke poslije izglasavanja rezolucije o Srebrenici”.
“Imamo mnogo tema koje su za nas važne, da govorimo o saradnji u svim oblastima od suštinskog značaja i zaštite ćiriličnog pisma, u oblastima kulture i ekonomije gde to ide bolje nego ikada”, rekao je Vučić.
“Prihvatio sam to da posle održimo vaskršnji Sabor”, rekao je Vučić na konferenciji za medije.
Na pitanje da li će Dodik od njega tražiti podršku za otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, Vučić je rekao da je stav Srbije poznat, “da priznaje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teritorijalni integritet Republike Srpske u okviru BiH, i da traži poštovanje Dejtonskog sporazuma”.