U uniformama sa obilježjima Bosne i Hercegovine, neki od najviših zvaničnika Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, uključujući zamjenika ministra Aleksandra Goganovića i načelnika Zajedničkog štaba Gojka Kneževića, poklonili su se i odali počast pred spomenikom koji podsjeća na siluetu ratnog zločinca Ratka Mladića u Kalinoviku. Izazvalo je to oštru reakciju javnosti, ali i niz pitanja, kako o mogućim posljedicama, tako i o moralu vojnog establišmenta.
Spomenik posvećen palim borcima u Kalinoviku, rodnom kraju Ratka Mladića, izgrađen upravo u obliku kape koju je presuđeni ratni zločinac nosio. Upravo na tom mjestu Knežević je salutirao, a Goganović položio cvijeće. Kako će se ovaj čin tumačiti i hoće li biti eventualnih sankcija, tek će se vidjeti, ali zamjenik ministra odbrane u cijeloj priči ne vidi ništa sporno.
“U pitanju je spomenik pripadnicima gardijske brigade i borcima Kalinovika. Na vrhu je srpska kapa – šapka, kao dio idejnog rješenja spomenika, koju su nosili srpski oficiri ne samo u prošlom Odbrambeno-otadžbinskom ratu, nego i u Prvom svjetskom ratu”, kaže zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez zatražio je od inspektorata ministarstva da ispita informacije iz medija. Prejudicirati nije želio.
“Dao sam odmah nalog inspektoratu da istraže slučaj i utvrde sve činjenice. Nakon što se izvještaj sačini i dostavi, donijet ću odluku u kojem pravcu treba ići”, izjavio je Helez.
Dešavanja u Kalinoviku skandalozna su za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita koji je o svemu govorio pred Vijećem sigurnosti UN-a. Iz Tužilaštva BiH su potvrdili da su o navedenom događaju zaprimili dvije prijave.
“Jedna prijava se odnosi na osobe koje su navodno veličale lica osuđena za ratne zločine, a druga prijava za krivično djelo lažnog prijavljivanja protiv podnosioca prve prijave, a u kojoj se navodi da se ne radi o krivičnom djelu, te da je u pitanju obilježavanje koje nema veze sa osobama osuđenim za ratne zločine”, navode iz Tužilaštva BiH.
Protiv onih koji negiraju genocid i veličaju ratne zločince na adresu Tužilaštva je u proteklom periodu stigao niz prijava, a tek prošlog mjeseca je podignuta prva optužnica.
“Naš problem je nefunkcioniranje institucija i svih ostalih na načelima vladavine prava. Mi ovdje jednostavno od postizanja Dejtonskog sporazuma nismo na odgovorajući i kvalitet način izgradili te institucije da bi u njih građani stekli povjerenje. Zašto ne stiču, to bi se svi mi trebali upitati”, ističe advokat Slaven Bevanda.
Izmjene Krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida, ali i veličanja osuđenih za genocid i ratne zločine bivši visoki predstavnik Valentin Incko je nametnuo u julu 2021. Diglo je to veliku prašinu, u toj mjeri da su državne institucije bile blokirane mjesecima, no prema podacima Tužilaštva jedno je danas sigurno – negacija je u javnom prostoru sve manje.
