Vlada u Berlinu odobrila je Ukrajini upotrebu naoružanja koje dobije iz Njemačke i protiv vojnih ciljeva na teritoriju Rusije. “Njemačka je s partnerima došla do zaključka da se Ukrajina prema međunarodnom pravu ima pravo obraniti od ovih napada”, objavila je vlada dodajući da se to odnosi i na naoružanje koje je Ukrajini na raspolaganje dala Njemačka.
Berlin je slijedio Washington. Politico je u četvrtak navečer objavio da je administracija predsjednika Joea Bidena ovlastila Kijev da oružje koje je osigurao SAD koristi da bi gađao određene ruske ciljeve na ruskom teritoriju u blizini ukrajinskog grada Harkiva. Riječ je, dakle, o ograničenom području djelovanja, a pozornost treba obratiti na pojam “određeni ciljevi”. Američka administracija u takvim slučajevima detaljno navodi što potpada pod sintagmu.
Očekivani korak
Ovaj se korak očekivao – led su probili Britanci koji su takvo odobrenje Ukrajini dali početkom mjeseca, a sada se potvrđuje da je to bila samostalna odluka bez ozbiljnih konzultacija sa saveznicima pa Berlin i Washington nisu bili zadovoljni. Vodeće zemlje u pomoći Ukrajini, SAD i Njemačka, procijenile su da podizanje razine odobrenja korištenja oružja neće potaknuti Rusiju na eskalaciju prema članicama NATO-a. Procjena bi se mogla bazirati na intenziviranim ruskim pozivima da se pokrenu mirovni pregovori, koji su dobili kinesku podršku.
Ruske agresorske snage su izazvale pomutnju u pograničnom području harkivske oblasti, ali potvrdilo se da se nisu u stanju probiti do grada, a kamoli ga zauzeti. Donbas je i dalje glavni cilj agresora. Analitička kuća Stratfor s druge strane zaključuje:
“Vjerojatno je da će trenutna američka zabrana Ukrajini da koristi američko oružje za napad dublje na ruski teritorij s vremenom erodirati, kao i druga prethodna američka ograničenja sudjelovanja u sukobu, čime će se postupno povećati razina američke uključenosti u rat i eskalirati napetosti s Moskvom.”
Sporazum sa SAD-om
Financial Times piše da se pregovori SAD-a o desetogodišnjem bilateralnom sigurnosnom sporazumu s Ukrajinom bliže kraju. Riječ je o tjednima, pa bi mogao biti potpisan na marginama summita G7 u lipnju u Italiji.
Tijekom prošlogodišnjeg summita našeg obrambenog saveza skupina G7 se dogovorila da “pokrene pregovore s Ukrajinom kako bismo bilateralnim sigurnosnim obvezama i aranžmanima usklađenima s tim multilateralnim okvirom, u skladu s našim pravnim i ustavnim zahtjevima, formalizirali našu trajnu potporu Ukrajini dok brani svoj suverenitet i teritorijalnu cjelovitost, obnavlja svoje gospodarstvo, štiti svoje građane i nastoji se integrirati u euroatlantsku zajednicu”.
Tom su se procesu pridružile i druge članice EU i NATO-a, pa je Kijev dosad bilateralne sigurnosne sporazume potpisao s Ujedinjenim Kraljevstvom, Njemačkom, Francuskom, Belgijom, Španjolskom i Portugalom. Ti su sporazumi zamjena za članstvo u NATO-u do kojeg sigurno neće doći dok traje rat, ali i jamstvo da se neće dogoditi situacija kao 2014. godine, kad je Rusija aneksijom Krima narušila teritorijalni integritet Ukrajine prekršivši obveze Budimpeštanskog memoranduma iz 1994. godine a da Washington i London, također jamci ukrajinske teritorijalne cjelovitosti, nisu reagirali.
Sporazum s SAD-om je najvažniji, a njime se, koliko se može doznati, utvrđuju obveze u pogledu dugoročne potpore, uključujući vojnu obuku, razmjenu obavještajnih podataka i gospodarsku pomoć. Bloomberg dodaje da će SAD poduprijeti obranu i sigurnost Ukrajine u širokom rasponu sposobnosti, uključujući protuzračnu obranu i besposadne letjelice, te pojačati napore na izgradnji obrambene industrijske baze zemlje da bi se omogućila veća proizvodnja topništva i streljiva. Ostat će ipak ispod obveza Članka 5 NATO-a.
Istodobno, Kina je potvrdila da neće sudjelovati na mirovnoj konferenciji o Ukrajini u Švicarskoj, zato što neće biti Rusije.