Obrazovne politike razvijenih zemalja već decenijama su usmjerene prema ostvarivanju inkluzije djece s poteškoćama, dok se stučni kadar u Bosni i Hercegovini, ali i građani i dalje upoznaju s ovim terminom.
Inkluzija, na koju su se bh. vlasti obavezale zakonima i međunarodnim konvencijama, nije u potpunosti zaživjela. Za ravnopravan položaj djece iz spektra autističnog ponašanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu bore se roditelji, brojna udruženja, ali i Centar za ranu razvojnu podršku koji im pomaže u afirmaciji djece, piše BHRT.
Kako bi objasnili širinu dijagnostičkih postupaka, različitih simptoma i terapijskih pristupa, stručnjaci stanje u spektru autizma nazivaju i kišobranom poremećaja. Prvi simptomi s kojima se roditelji susreću javljaju se unutar prve godine života. Pogled u oči, osmijeh, nedostatak privrženosti između roditelja i bebe, odbijanje hrane, samo su neki od simptoma.
“Za ovu djecu, s obzirom na težinu simptoma koji se mogu pojaviti unutar dijagnoze, svakako je vrlo važno što prije, što češće, što adekvatnije i obučiti obitelj kako da funkcionira sa specifičnim ponašanjem, sa specifičnim zahtjevima i specifičnom komunikacijom svog djeteta”, kaže Tatjana PLaninić iz Centra za ranu razvojnu podršku “Spektrum”.
“Naša djeca imaju netipične obrasce ponašanja, neću reći nisu socijalizirani, ali imaju zaista problema sa socijalizacijom. Socijalizacija se uči, naravno mi s njim radimo i terapije i vježbe i puno toga je naravno prisutno u našem životu”, navodi profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Danijela Jurčić.
“Na području HNK oni subjekti koji bi trebali znati nešto na tu temu nisu dovoljno informirani. Kada je moje dijete krenulo u školu, ja sam ta koja je morala naći asistenta, ja sam bila ta koja je morala otići direktorici pola godine prije samog polaska mog Antonija u školu. Sada završava treći razred, kreće u četvrti, opet sam ja ta, naravno i moj suprug, koji moramo angažirati određene stručne ljude da naprave plan i program koji je adekvatan za našeg sina”, pojašnjava Jurčić.
“U ovoj godini došlo je do jedne ekspanzije, gdje smo čak za kratko vrijeme primili 15-tero djece s poteškoćama iz spektra autizma i dakle u ovom momentu mi imamo preko 50 članova udruženja, što roditelja što porodica djece sa poteškoćama spektra autizma, te nam je zaista potreban jedan adekvatan prostor”, navodi predsjednik Udruženja “Plava vrpca” Igor Antunović.
Udruženje je već tri puta apliciralo gradu za dodjelu prostora kako bi aktivnije djelovalo, no dosad nije naišla na razumijevanje. Predsjednik Udruženja kazao je kako se trenutno razmatra zadnji dopis, te je izrazio nadu da će gradske vlasti do sljedeće sjednice pronaći zadovoljavajuće rješenje.