Prvi posjet jedne delegacije talibanske vlade Afganistana Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu 2022. je – kako u Rusiji tako i izvan nje – izazvao veliku pažnju javnosti. Dvije godine kasnije, predstavnici talibani su ponovno bili prisutni na forumu koji se održavao od 5. do 8. lipnja.
To možda nikome ne bi upalo u oči da uoči njihovog dolaska ruska ministarstva pravosuđa i vanjskih poslova nisu predložila predsjedniku da makne talibane s liste zabranjenih organizacija. Vladimir Putin se o tome nije direktno izjasnio, ali je izjavio da je nužno razvijanje „odnosa” s talibanima kao i s „aktualnom vladom” u Afganistanu.
Što to znači? Hans-Jakob Schindler, stručnjak za Bliski istok u međunarodnoj organizaciji „Projekt za borbu protiv ekstremizma“ (CEP) kaže da se, iako ne poznaje interne procese donošenja odluka u ruskom ministarstvu vanjskih poslova, može pretpostaviti da Rusija očekuje nekakvu protuuslugu za ponudu da skine talibane sa svoje terorističke liste.
To bi, kako on napominje, moglo dovesti do problema:
„Talibani su uvijek spremni prihvatiti uslugu, ali kada je riječ o protuuslugama, stvari postaju vrlo komplicirane.“
Njemački stručnjak za Afganistan Thomas Ruttig u inicijativi Kremlja vidi taktiku poduzimanja malih koraka u pravcu službenog priznanja talibana – što se ovima, naravno, sviđa, kaže on.
Poklon za talibane
Sljedeći korak nakon brisanja s terorističke liste bi moglo biti i priznanje talibana kao legitimne državne sile u Afganistanu, smatraju stručnjaci. Od 2015. se uočavaju informacijski kontakti između Rusije i talibana. Osim toga, postoje i sumnje da je Rusija isporučivala oružje talibanima.
Dvije strane su u ožujku 2022. službeno uspostavile diplomatske odnose. Šest mjeseci prije toga, u kolovozu 2021. godine, borci talibana su preuzeli vlast od tadašnje afganistanske vlade – ne naišavši pritom na veliki otpor. Vojnici i predstavnici zapadnih zemalja koji su podržavali dotadašnju vladu, žurno su napustili zemlju.
Talibani su u Afganistanu bili na vlasti od 1996. do 2001. Njihovo vraćanje na vlast dva desetljeća kasnije značio je povratak šerijata i ograničavanje mnogih temeljnih (ljudskih) prava, prije svega žena i djevojčica. Od tada nijedna država nije priznala talibane kao legitimnu vlast. I u Rusiji je taj pokret od 2003. na listi zabranjenih organizacija. Ipak, međunarodni front protiv tog režima je počeo popuštati. Kazahstan je bio prva zemlja koja je 3. lipnja obznanila da skida talibane s liste terorističkih organizacija.
Hoće li Kremlj upravo na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu objaviti da talibani ni u Rusiji više neće biti tretirani kao teroristička organizacija? Stručnjaci to smatraju mogućim. Ali, Hans-Jakob Schindler kaže da se Kremlj nalazi u dilemi: s jedne strane bi to bio „nespretan šahovski potez” – da se taj korak najavi, a da se za njega ne dobije protuusluga.
„S druge strane, naravno da se ne mogu potpisivati veliki privredni ugovori s organizacijom koja se službeno nalazi na nacionalnoj terorističkoj listi.“
Više trgovine između Kabula i Moskve
Schindler u približavanju Rusije i talibana vidi politički korak koji za Moskvu ne znači velike rizike. „Hoće li talibani biti skinuti s ruske liste terorističkih organizacija ili ne, to je relativno nevažno, dokle god Vijeće sigurnosti u New Yorku i dalje ima talibane na svojoj listi za sankcije”, jer ta lista je za Rusiju „pravno obvezujuća“.
Kako ne bi prekršila sankcije UN-a, ruska strana je, prema informacijama DW-a (iz izvora dostupnih javnosti) pozvala u Sankt Peterburg samo one predstavnike talibana koji se ne nalaze pod međunarodnim sankcijama kao pojedinci.
Iz perspektive stručnjaka, brisanje s liste neće ništa promijeniti u praksi. Ali, ono pomaže jačanju budućih odnosa. Prema ruskim navodima, samo prošle godine se obujam trgovine između dvije zemlje upeterostručio i prešao granicu od milijardu dolara, kaže Schindler.
Pritom je, kako dodaje, „milijarda dolara volumen koji je za afganistansku privredu ogroman, a za rusku – relativno nebitan”.
Poboljšanje odnosa s talibanima je izraz ne samo ruske, već i kineske vanjskopolitičke strategije, kaže Ruttig: Moskva i Peking pokušavaju popuniti vakuum koji je nastao nakon povlačenja zapadne koalicije iz Afganistana i žele uključiti talibane u antizapadnu zajednicu država, dodaje.
To ima i ekonomske razloge, objašnjava Hans-Jakob Schindler. Oni počivaju na pretpostavci „da se u afganistanskom tlu nalazi niz strateških sirovina koje bi mogle biti dugoročno eksploatirane prilikom uspostavljanja mira i gradnje adekvatnih infrastruktura”.
Thomas Ruttig dodaje:
Afganistan na vanjskopolitičkom planu nema prioritet za Rusiju, ali Moskva vidi svoje interese u uspostavljanju infrastrukture u toj zemlji.
Talibani kao saveznici u borbi protiv terora
Važno je spomenuti i teroristički napad u moskovskom Crocus City Hallu od 22. ožujka ove godine, za koji je odgovornost preuzela tzv. „Islamska država provincija Khorasan“ (ISPK). Rusko vodstvo je, kako smatra Schindler, shvatilo da taj ogranak IS-a u Afganistanu ponovo predstavlja terorističku opasnost i za druge zemlje. To je, naglašava Ruttig, pojačalo „prirodni interes“ Moskve da ojača kontakte sa sadašnjim režimom u Kabulu.
Dva stručnjaka različito ocjenjuju mogućnosti da talibani pomognu Moskvi u suzbijanju terorističke opasnosti. Ruttig kaže da će talibani učiniti sve da nadjačaju „Islamsku državu“. A Schindler smatra da Moskva, „baš kao i mnogi na Zapadu” griješi s procjenom da talibani odbacuju „Islamsku državu provinciju Khorasan“. On kaže da to nije točno: mnogi članovi ISPK su bivši talibani. Osim toga, mnogi Talibani su ideološki bliski ISPK, napominje on.
Pritisak na njih bi mogao dovesti do masovnog prelaska talibana u redove ISPK-a. Schindlerov zaključak glasi: kako bi njihov režim mogao preživjeti, talibani bi morali „vrlo spretno balansirati” u borbi protiv „Islamske države provincija Khorasan”.
