Novi predsjednik Irana kojeg je vrhovnog vođa, ajatolaha Ali Khamenei, formalno inaugurisao oživio je blage nade za poboljšanje odnosa sa Zapadom, smanjenje interne cenzure i novi pristup ekonomiji.Na nedjeljnoj ceremoniji, koja je označila početak njegovog četverogodišnjeg mandata, Masoud Pezeshkian je izjavio da su Iranci glasali za promjenu i obećao konstruktivnu saradnju sa Zapadom, što vidi kao uslov za suzbijanje inflacije i osiguranje rasta.
Izabran u drugom krugu izbora 5. jula s izlaznošću od 49,7%, Pezeshkian, reformista, očekuje da će u narednim danima imenovati novi kabinet, uključujući novog ministra vanjskih poslova, Abbasa Araghchija. U svom prvom zvaničnom činu na funkciji, Pezeshkian je imenovao reformistu Mohammada Rezu Arefa (72), bliskog saveznika bivšeg predsjednika, za svog potpredsjednika.
Na ceremoniji inauguracije u Teheranu, kojoj su prisustvovali diplomati i politička elita Irana, Khamenei je istakao da će prioritet vanjske politike biti ostati blizak zemljama koje su podržavale Iran tokom perioda sankcija. Međutim, nije isključio bliže odnose s europskim silama ako promijene svoje ponašanje.
Khamenei, zagovornik orijentacije prema istoku, rekao je da su mnoge europske sile “loše postupale prema nama” kroz embargo na prodaju nafte i lažne napade na ljudska prava. Pohvalio je Pezeshkiana kao zaslužnog predsjednika, nazvavši ga “mudrim, popularnim, poštenim i učenim”.
Pezeshkian, koji je hirurg po profesiji, bio je parlamentarac i kratko ministar zdravstva. Kazao je da nema namjeru javno se sukobljavati s Khameneijem, svjestan da je vrhovni lider ideološki bliži konzervativcima poput njegovog prethodnika Ebrahima Raisija.
Raisijeva smrt u helikopterskoj nesreći u maju preokrenula je iransku politiku, ali ostaje nejasno koliko će daleko Pezeshkian ići u propitivanju nekih od represivnih normi iranskog društva. Također se suočava s desničarskim parlamentom koji će brzo reagovati na njegove greške, zbog čega nastoji naglasiti političko jedinstvo.
U dva ohrabrujuća znaka, bivši reformistički predsjednik Mohammad Khatami se sastao s Pezeshkianom kako bi razgovarali o imenovanjima, a disident Majid Tavakoli je pušten iz zatvora uz ponpvljeni sudski proces nakon šestogodišnje kazne. S druge strane, revolucionarni sud je upravo izdao smrtnu presudu protiv Pakhshana Azizija, kurdskog političkog zatvorenika u teheranskom zatvoru Evin.
Unutrašnji i vanjski pritisci s kojima se suočava nova vlada bili su jasno vidljivi u nedjelju. Klimatska kriza i nedostatak unutrašnjih kapaciteta za proizvodnju električne energije potaknuli su zatvaranje državnih ureda i banaka zbog ekstremnih vrućina. Temperature su u mnogim gradovima porasle iznad 40 stepeni.
Što se tiče vanjskih pritisaka, iransko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je Izrael da ne pokreće rat protiv libanonske milicije Hezbollah nakon smrtonosnog napada na grad na okupiranim Golanskim visoravnima. Hezbollah negira da je pokrenuo napad koji je rezultirao smrću 11 mladih ljudi.
Pezeshkian je poslao pismo generalnom sekretaru Hezbollaha, Hassanu Nasrallahu, obećavajući dalju pomoć.
Ipak, Pezeshkian je u kratkoj predizbornoj kampanji insistirao da Iran ne može postići željeni ekonomski rast bez olakšavanja američkih sankcija i skidanja s crne liste Financial Action Task Force (FATF), globalnog nadzornog tijela za finansiranje terorizma i pranje novca. Tvrdio je da veze s Rusijom i Kinom ne mogu nadoknaditi utjecaj sankcija.
To znači da će Iran morati obnoviti diplomatiju sa Zapadom oko svog nuklearnog programa, nakon što su pregovori zastali više od godinu dana, ističe Guardian.
Napetost između onih koji tvrde da Iran može najbolje održati nezavisnost opirući se zapadnim sankcijama i onih koji insistiraju da one ograničavaju Iran biće jedna od glavnih kontroverzi nove predsjedničke ere.
Ellie Geranmayeh, stručnjakinja za Bliski istok pri Europskom vijeću za vanjske odnose, rekla je da njegov izbor zahtijeva zapadni odgovor. Kazala je da bi Njemačka, Francuska i Velika Britanija “trebale koordinirati s Washingtonom i svojim arapskim saveznicima kako bi stvorile održive putove za konkretno ekonomsko olakšanje – ali samo ako je Iran spreman odmah smanjiti svoj nuklearni program”.
