U Zullighövenu, malom selu na zapadu Njemačke 65-godišnja Dorothee Hochgürtel vodi farmu od 2001. godine. Ima više od stotinu životinja, uključujući 30 koza i 60 ovaca, kao i nekoliko konja. Ima i voćnjak u kojem uzgaja preko 130 različitih sorti jabuka.
Očuvanje drevnih biljnih vrsta i uzgoj organske hrane bez pesticida i kemijskih gnojiva bili su joj na srcu otkako je prije dva desetljeća odlučila da pored svog posla postane i poljoprivrednica. Kao školovana farmaceutkinja, Hochgürtel i dalje ima siguran posao u farmaceutskoj industriji.
Ali danas je najviše brine sumorna perspektiva poljoprivrednika koji pokušavaju živjeti od poljoprivrede, kaže ona.
“Znam da neću biti mlađa. Na pragu sam mirovine i pitanje koje si stalno postavljam je: Kome ću ostaviti imanje?”
Hochgürtel kaže da je njezino dvoje djece izabralo druge karijere i da ih farma ne zanima. Iako je ponosna na njih, ipak bi voljela da su njezina djeca razmišljala o tome da preuzmu imanje. Također ne zna ni za jednu drugu mladu osobu izvan njezine obitelji koja bi bila zainteresirana da preuzme farmu kada ode u mirovinu.
Taj problem muči mnoge vlasnike poljoprivrednih imanja u Njemačkoj. Jedan njen prijatelj je predao je operativne poslove svoje farme svom sinu, da bi ubrzo nakon toga shvatio da se 30-godišnjak bori da ekonomski preživi.
Kompatibilnost rada i obitelji i cijena zemljišta
Njemačka poljoprivreda doprinosi manje od jednog postotka bruto domaćem proizvodu (BDP) zemlje i manje je važna za nacionalnu ekonomiju nego u susjednoj Francuskoj i Poljskoj. Reinhard Jung, politički savjetnik u Slobodnim poljoprivrednicima, interesnoj grupi za poljoprivrednike, kaže da je njemački poljoprivredni sektor posljednjih godina pod pritiskom i zbog demografskih promjena.
“Nedostatak kvalificiranih radnika je problem za sve sektore njemačke ekonomije”, kaže on za DW, pri čemu je posebno teško pridobiti mlade za sektor poljoprivrede širom zemlje.
Mladi danas imaju “želju za dobrom ravnotežom između posla i privatnog života”, kaže Jung.
A naporan rad i nedostatak odmora starijih generacija njemačkih farmera “nije opcija” za mlade ljude. Pored toga, mladim poljoprivrednicima čije obitelji ne posjeduju farme postaje sve teže steći ili čak iznajmiti poljoprivredno zemljište pošto su cijene naglo porasle tijekom proteklog desetljeća. Špekulacije zemljištem nakon financijske krize 2009. godine i povećan zanimanje multinacionalnih prehrambenih kompanija za obradivo zemljište sprečavaju ponovni pad cijena.
EU birokracija gora od lošeg vremena?
Ono što također sve više zabrinjava Hochgürtel na njezinoj farmi u Zullighövenu je povećanje ekstremnih vremenskih uvjeta. Ona pripisuje nepovoljne vremenske uvjete klimatskim promjenama, što čini poljoprivredu nepredvidljivijom s valovima ljetnih vrućina i – ove godine – obilnim kišama koje ugrožavaju urod jabuka.
“Očekivani gubici zbog klimatskih promjena čine vođenje farme još skupljim”, kaže ona.
Jung, s druge strane, ne vidi nikakvu vezu između klimatskih promjena i nespremnosti mladih da se bave poljoprivredom. Umjesto toga, on smatra obeshrabrujućim za poljoprivrednike ogromnu birokraciju Europske unije u njenim naporima da učini poljoprivredu održivijom.
“Shvatio sam da mnogi mladi ljudi žele raditi u poljoprivredi jer vole poljoprivredu. Ali propise o održivosti u poljoprivredi donose političari koji misle da je poljoprivreda loša jer zagađujemo okoliš.”
Protesti njemačkih poljoprivrednika
Prošle zime su tisuće farmera traktorima blokirali ceste u glavnom gradu Berlinu i mnogim drugim dijelovima zemlje u znak protesta protiv planova savezne vlade da smanji državne subvencije za poljoprivredni dizel. Bili su samo djelomično uspješni jer je vlada samo pristala smanjiti rezove na duži period, umjesto da ih u potpunosti skine s dnevnog reda, kako su poljoprivrednici tražili.
Mladi neće “pune ruke posla”
Za većinu mladih Nijemaca rad na farmi je vjerojatno nezamisliv, pokazala je anketa nedavno na ulicama Bonna. Jedan mladi Nijemac je rekao da je sve što zna to da je poljoprivreda “nesigurna” i “zvuči kao da imaš pune ruke posla.
Zvuči i kao da moram napustiti grad i vratiti se na selo. Potrebno je dosta istrajnosti i strpljenja jer se ne zna hoće li farma uopće nešto proizvesti”, rekao je on.
Druga mlada žena je za DW rekla da je u “razvijenoj zemlji” “želja za dobrom ravnotežom između posla i privatnog života” opravdana. “Plus, industrijska revolucija je daleko iza nas, tako da mislim da nikada neću poljoprivredu vidjeti kao karijeru.”
Hochgürtel je pak odlučna nastaviti živjeti svoj san sve dok još može hodati zemljom koju s ponosom naziva svojom. Ona čak pravi planove za budućnost i planira organizirati predavanja za one koji su zaboravili na poljoprivredu kao karijeru.
“Nadam se da ću to moći raditi još mnogo godina. Nudim obilaske imanja za škole, organiziram grupne događaje i organiziram veliki festival na farmi na jesen. Želim podržati ideju poljoprivrede i pokazati da može raditi drugačije.”