Ove godine uranilo je sve pa i mandarine. Samo dani nas dijele od početka berbe ranih sorti mandarina, koje su počele žutiti. Njihov slador je već deset, pa bi se već s prvim danima rujna ma štandovima i tržnicama mogle naći mandarine s neretvanskih plantaža. Prvo zrele vrlo rane sorte mandarina iwasaki, ichimaru i zorica rana.
Slabo rodilo
Mandarine su kao i grožđe dobro uranile, najmanje tri tjedna u odnosu na prošlu godinu, ali ono što zabrinjava ovdašnje voćare je urod. Naime, urod je ove jeseni znatno lošiji, neki kažu čak i duplo manji negoli prošle godine. Mandarina neće faliti na domaćem tržištu. S obzirom na lošiji urod cijena bi mogla biti veća. Razumljivo, tome se vesele ovdašnji proizvođači ali ne i krajnji kupci koji na tržnicama i u trgovačkim centrima žele platiti što nižu cijenu, barem na razini prošlogodišnje. Poljoprivrednici očekuju da početna cijena za mandarine ne bude ispod 0.80 €, jer im je manji urod pa bi se tako kompenzirao gubitak loše godine.
-Ove jeseni ako uhvatimo trideset tisuća tona mandarina biće dobro, kaže nam Neven Mataga proizvođač mandarina iz Opuzena i potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
Zbog čega je urod tako drastično smanjen, kada se zna da je prošle godine bio preko 60 tisuća tona? Razloge među ostalim treba tražiti u klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju koje nas je pogodilo ovoga ljeta. Visoke temperature koje su konstantno bile duže od mjesec dana negativno su se odrazile na sve djelatnosti, od proizvodnju mušula (koje su zbog toplog mora pokrepale), pa do plantaža mandarina koje su podbacile s urodom. Nije puno pomoglo ni navodnjavanje, premda se u dolini Neretve navodnjava tridesetak posto plantaža mandarina. Roda jednostavno nema.
Deformirani plodovi
-Pribojavamo se da će upravo zbog visokih temperatura biti puno deformiranih plodova. Na nekim stablima su mandarine u grozdovima od deset petnaest plodva, koji se neće moći razvijati na normalnu veličinu, ostat će sitne. Do sada toga nije bilo. Zato je veliko pitanje koliko će od tih 30 tisuća tona biti za tržište. Na kori će biti ožegotine od sunca, oštećenja od tripsa i takva mandarina ne može proći kalibrator, jer senzori to sve detektiraju. Iako je zdrava za jelo završit će u smeću. Onda takve mandarine treba propisno zbrinjavati na deponijima, što se opet prevaljuje na leđa proizvođača, kaže nam Neven Mataga.
Za razliku od jabuka niže klase koje se otkupljuju i prodaju po cijeni od 0.20 € mandarine se bacaju.
-Kad bi i nama platili mandarinu lošije kvalitete po toj cijeni mi bismo bili zadovoljni. Ovako od toga nemamo ništa, a otpada je puno i biće ga ove jeseni još i više. Uglavnom je problem sa šarenom ili oštećenom korom. Mandarina je unutra zdrava i slatka, a kora se ionako guli-pojašnjava Mataga, koji pak naglašava na neretvanske poljoprivrednike ove jeseni može spasiti samo veća otkupna cijena mandarina.
Mandarine u smeću
Prošle je godine bačeno više od četiri tisuće tona mandarina odnosno 200 puni šlepera je odvezeno na deponiju. Zbog visokih temperatura ovog ljeta na kori mandarina već su vidljive ožegotine, pa takve mandarine kao roba niže klase nisu za tržište. A kako nema preradbenih kapaciteta ove jeseni bi više mandarina moglo biti na deponijima negoli na tržnicama.
Skupi gnojivo, zaštitna sredstva, repromaterijali…
I voćarstvo dijeli sudbinu ostalih gospodarskih grana zbog sustavne inflacije. Poskupjelo je sve od zaštitnih sredstava, gnojiva te sustava za navodnjavanje i ostalih repromaterijala koji su neophodni za rad na plantažama. Nasade mandarina posebno je pogodilo poskupljenje gnojiva, jer ga voćari manje primjenjuju što se odražava na kvalitetu uroda.
-Čovjek manje daje mandarini, a ona mu manje vraća. Ne možete otkidati od usta i davati plantaži mandarina ako od toga ne možete živjeti-pojašnjava Neven Mataga.
(Slobodna Dalmacija)