Od početka kolovoza medicinske sestre diljem Irana izlaze na ulice i štrajkaju. Nezadovoljne su zbog dugog radnog vremena, niskih plaća i prisilnih prekovremenih sati. Prosvjedi su započeli 2. kolovoza nakon smrti 32-godišnje medicinske sestre Parvaneh Mandani iz pokrajine Fars. Mlada žena umrla je u snu, kako javljaju iranski mediji, od takozvanog Karoši sindroma. Japanski izraz “Karōshi” znači “smrt od prekomjernog rada”. Uzrokovan je prekomjernim radom i stresom, što dovodi do srčanog ili moždanog udara.
Preopterećenost kao uzrok smrti
Slučaj Parvaneh Mandani je već treća iznenadna smrt neke iranske medicinske sestre u mjesec dana i izazvala je negodovanje medicinskih sestara diljem zemlje. Do početka rujna mirni prosvjedi zabilježeni su u gotovo svim većim gradovima te u više od pedeset gradova u zemlji.
“Vlada je obećala da će medicinskim sestrama brzo isplatiti zaostale plaće i povećati im primanja. Ali to neće biti dovoljno”, rekao je liječnik Hadi Jazdani u intervjuu za Deutsche Welle.
On živi u središnjem iranskom gradu Isfahanu. U razgovorima za iranske medije već duže vrijeme upozorava na posljedice golemog opterećenja medicinskih sestara.
“One emigriraju”, kaže Jazdani i objašnjava kako se mnoge od njih već tijekom školovanja, učeći neki strani jezik, pripremaju za odlazak u inozemstvo.
Omiljene zemlje Danska i Njemačka
Iako ne postoje službene statistike o iseljavanju medicinskog osoblja, Ali Ahmad Nejatian, voditelj Organizacije medicinskih sestara Islamske Republike Iran, potvrdio je da se trend iseljavanja intenzivirao u posljednje dvije godine. Nejatian je početkom rujna upozorio na masovni egzodus medicinskog osoblja u intervjuu za novinsku agenciju Fars. Danska i Njemačka preferirane su odredišne zemlje za medicinsko osoblje koje želi emigrirati. “Potražnja za ‘potvrdom ispravnosti’ udvostručila se u posljednje dvije godine.” Ovaj certifikat dokazuje podobnost za rad u akademskoj ili neakademskoj zdravstvenoj struci u inozemstvu.
Fatemeh je također podnijela ovaj zahtjev. Ova 28-godišnja medicinska sestra ima četiri godine radnog iskustva i uspjela je pronaći posao u Njemačkoj, rekla je u razgovoru za Deutsche Welle. Sanja o boljoj budućnosti i poštenim uvjetima rada.
“Kao i mnogi drugi kolege koji također žele emigrirati u Njemačku, želim živjeti u zemlji u kojoj mi se ne krše prava i mogu napredovati ako pokažem dobar učinak.”
Fatemeh i njezini kolege se mogu informirati o ponudama za posao u Njemačkojpreko interneta. Osim manjih i većih agencija za zapošljavanje koje nude usluge na farsiju, na društvenim mrežama su aktivni i brojni influenceri koji medicinskom osoblju daju savjete za iseljavanje.Zabrinutost za budućnost iranskog zdravstvenog sustava
Liječnik Jazdani je zabrinut za budućnost iranskog zdravstvenog sustava.
“Svaka medicinska sestra koja emigrira jedna je previše”, kaže i dalje naglašava:
“Ne možemo ih lako zamijeniti. Problem je, osim slabe plaće i teških uvjeta rada, njihovo opće beznađe za boljim životom u ovoj zemlji u nekom trenutku. Zbog tekuće ekonomske krize imamo vrlo visoku inflaciju, koju nikakvo povećanje plaća ne može amortizirati.”
Iran je u dubokoj ekonomskoj krizi. Inflacija je veća od 40 posto godišnje. Osobito je hrana drastično poskupjela. Primjerice, meso je poskupjelo 90 posto u odnosu na prethodnu godinu, a riba je poskupjela 60 posto. Inflaciju dodatno potiče kontinuirani pad vrijednosti lokalne valute, riala, kao rezultat gospodarskih sankcija protiv Irana. Devalvacija znatno poskupljuje uvoz.
Nova vlast, stari problemi
Novi iranski ministar zdravstva Mohammad Reza Zafarkandi, koji je službeno preuzeo dužnost tek 27. kolovoza, najavio je istog dana da će podržati prava i zahtjeve medicinskih sestara. Istodobno, ovaj kardiokirurg je priznao da nova vlada duguje više od 75 trilijuna riala (otprilike oko 170 milijuna eura) neisplaćenih plaća i bonusa medicinskom osoblju. Taj će iznos biti doznačen na račune medicinskog osoblja u nekoliko faza. Proračun za te isplate, kako je rekao, dolazi iz “Nacionalnog fonda za razvoj”.
Ovaj fond je pokrenut kako bi se dio prihoda zemlje od nafte koristio za gospodarski razvoj i ulaganja u projekte koji nemaju veze s naftnom industrijom, dakle za diverzifikaciju gospodarstva i „osiguravanje prosperiteta za buduće generacije”. Zbog ekonomske krize, prema službenim informacijama, iz ovog je fonda posljednjih godina već “posuđeno” više od 100 milijardi dolara, ali nije vraćeno.
Vlada financira 40 posto svog proračuna dolarskim prihodima od izvoza nafte. Zbog spora oko iranskog nuklearnog programa, SAD je uveo sankcije na trgovinu naftom koja dolazi iz Islamske Republike. Zato Iran svoju naftu prodaje ispod tržišne cijene, primjerice Kini. Prema novinskoj agenciji Reuters, cijena barela iranske svijetle nafte za Kinu pet je dolara niža od svjetske tržišne cijene referentne vrste Brent iz Sjevernog mora.
(Deustche Welle)
