Premda raspolaže velikim prirodnim resursima i prostorno je najveća u Federaciji BiH, Hercegbosanska županija oskudijeva u onom najvažnijem – stanovništvu. Uz to što je “bijela kuga” njezino stalno stanje, tu je neprekinuti trend iseljavanja i traženja bolje budućnosti u zemljama zapadne Europe, pa i onima preko oceana, piše Večernji list BiH.
Već više od desetljeća i pol u ovoj županiji broj umrlih u pravilu je bio dvaput veći od novorođenih, a u prvih šest mjeseci ove godine odnos između rođenih i umrlih je jedan prema tri, kazala nam je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo HBŽ-a dr. Diana Mamić.
– U prvih šest mjeseci ove godine na 119 novorođenih imali smo 349 umrlih osoba. Dakle, sve nam je veći raspon između broja rođenih i umrlih. Ako usporedimo te podatke s istim razdobljem 2023., onda vidimo da smo tada imali 135 rođenih, više za 16 nego ove godine, a broj umrlih nam je ove godine veći za 33 u odnosu na prošlogodišnjih 316. Dakle, “bijela kuga” nam je stalno prisutna – kaže dr. Mamić.
Iz statističkih podataka dalo se vidjeti da je najlošije stanje u Drvaru jer je tamo rođeno samo troje djece, a umrlo 50 osoba, što znači da je odnos između rođenih i umrlih 1:17. Inače, županijski Zavod za javno zdravstvo vitalnu statistiku prati od 2007. godine, ističe naša sugovornica i dodaje da je od tada do danas izgubljeno oko 9000 stanovnika, što je, primjera radi, gubitak triju općina – Kupresa, Glamoča i Bosanskog Grahova ili urbani dio Grada Livna. I u rodilištu Županijske bolnice Livno od 1998. bilježe stalni trend smanjenja broja poroda, kazao nam je šef Odjela ginekologije dr. Ante Omazić, specijalist ginekologije i porodništva.
– Te 1998. godine bilo je oko 900 poroda. Prošle godine, nažalost, moram reći kako podatak nije nimalo optimističan. Naime, zabilježili smo najmanji broj novorođenih u našem rodilištu, 274 poroda. Ove godine, točnije do 6. rujna, imali smo 27 poroda manje nego na isti datum 2023. – kaže dr. Omazić.
U tom začaranom krugu “bijele kuge” i iseljavanja našle su se i škole, a dragocjeni izvor za te podatke je ravnatelj Ekonomske škole u Livnu Miroslav Ćurić koji prati te podatke unatrag 30 – 35 godina.
– Podataka je doista puno, imam ih za cijelu županiju i za osnovne i za srednje škole, no ilustracije radi, navest ćemo primjer Livna u kojemu je najviše srednjoškolaca bilo 1980./1981., kada sam ja još bio srednjoškolac, ukupno 2254, a prošle godine ih je bilo oko 800, dakle gotovo triput manje – kaže Ćurić.
No, s početkom ove školske godine bilježimo i obrnute procese. U HBŽ-u je upisano 30 prvašića više nego lani, a u OŠ “Fra Lovro Karaula” među prvašićima je i sedam djece povratnika. Dakle, riječ je o djeci roditelja koji su se vratili iz zapadne Europe kako bi ima djeca odrastala i pohađala školu u rodnom kraju. Među njima je i Tomislav Čondrić kojeg smo sa suprugom u poodmakloj trudnoći i sinčićem od 6 godina zatekli pred školom. Kažu da su se tek vratili, kako im je to novi korak, da se trebaju priviknuti, no da se nadaju kako će sve biti dobro. Lokalne samouprave, ovisno o svojim mogućnostima, nastoje pomoći mladim obiteljima jednokratnim novčanim naknadama za novorođenu djecu, besplatnim školskim prijevozom, subvencijama za kupnju prve stambene nekretnine. To su mjere kojima se ublažava, ali ne rješava problem nedostatka kvalitetne strategije demografskog razvoja i oporavka, što je zadaća entiteta odnosno države BiH.
