Više od 60 posto odraslih u Bosni i Hercegovini ima prekomjernu tjelesnu težinu, a gojaznost znatno povećava rizik od raka debelog crijeva, zbog čega stručnjaci tokom “Plavog marta” – mjeseca posvećenog prevenciji raka debelog crijeva, posebno ukazuju na značaj prevencije i ranog otkrivanja bolesti. Posebno zabrinjava što pretilost raste i kod djece. Rezultati opsežnog istraživanja provedenog u svim osnovnim školama u Mostaru, na uzorku od 7.200 učenika od prvog do devetog razreda, otkrivaju alarmantne podatke o porastu pretilosti, te razvoja postularnih deformiteta povezanih s prekomjernom tjelesnom težinom. Istovremeno, ankete pokazuju da svijest roditelja o važnosti zdrave i uravnotežene prehrane ipak postupno raste.
Od ukupnog broja učenika, čak 30 posto, gotovo svako treće dijete, ima povećanu tjelesnu masu. Od tog broja, polovina se suočava s prekomjernom tjelesnom težinom, dok je zabrinjavajućih 16,5 posto učenika već u kategoriji pretilih.
MARIN PULJIĆ, autor istraživanja
“Prema spolu može se reći da je pretilost zastupljenija kod dječaka nego djevojčica. Kada govorimo o postularnom statusu tu prvesnstvno mislimo na deformitete kičmenoga stuba i najčešće su pronađena kod djeca skoliotična držanja, to je postranično iskrivljenje kraljležnice, zatiim kifotična pogurena držanja, ispiupćene grudi i ravana stopala”.
EKREM ČOLAKOHODŽIĆ, autor istraživanja
“Što se tiče stanja posture odnosno deformiteta to je problem koji je vezan za za stanje prekomjerne težine znači za stanje pretilosti tako da na ukupnom uzorku imamo negde oko posto dece koje imaju problem deformiteta da li kicmenog stuba da li grudnog koša da li jedan , dva ili čak imamo djece koja imaju vezana tri deformiteta posture”.
Što je ishrana nepravilnija to imamo veći rizik kroničnih bolesti poput visokoga tlaka, dijabetesa, te pretilosti.
MARIN PULJIĆ, autor istraživanja
“Razvoj pretilsoti u ranoj životnoj dobi kasnije kod djeteta može iamti dalekosežne posljedice u smislu razvoja različitih kroničnih bolesti kojima su svjedoci, a to su različita kardiovaskularna oboljenja, arterijska hipertenzija, dijabetes melitus, bolseti pluća”.
Iako se još kuha kod kuće, variva i svježe namirnice sve su rjeđe, dok su slatkiši, sokovi i brza hrana postali svakodnevicai kod kuće i u školi, poručuje nutricionistkinja s kojom smo razgovarali. Upozorava da dijete jede ono što mu odrasli pripremaju, pa su roditelji ključni u oblikovanju zdravih navika.
NEVENA PANDŽA, nutricionistica
“Problem je što su upravo slatkiši sokovi i brza hrana postali dio svakodnevne prehrane kako u školi i školskim obrocima tako i doma. Hrana nam je dostupna na klik manje se i kuha kući priprema obroke na kraju krajeva djeca od 12-13 godina ne znaju sebi složiti sendvič, napraviti kajganu ili neki jednostavan obrok. Ono što bi preporučila svima jeste da uvedemo što više cjelovite hrane”.
Uključite djecu u kuhanje, birajte svježe namirnice i vodite ih primjerom,poručuje naša sugovornica jer zdrave navike stvaraju se kod kuće.
