Srbija je poslala visoko izaslanstvo na summit BRICS-a u ruskom Kazanju u sklopu želje da ojača veze s tom skupinom. Izaslanstvo predvodi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, poznati zagovornik srpsko-ruskih odnosa. Vulin se dosljedno zalagao za jače veze s BRICS-om, čak tvrdeći da skupina predstavlja vjerodostojnu alternativu EU.
Nakon više od dva desetljeća rada na članstvu u EU, Vulin je izrazio sumnju u izglede Srbije da se priključi Uniji, čak i ako bi se odrekla svoje pretenzije na Kosovo, koja se smatra jednom od najvećih prepreka pristupanju. Vulinova nazočnost na summitu naglašava njegove proruske i protuzapadne tendencije, smatra čelnik Republike Srpske u BiH, Milorad Dodik. Dodik, koji također prisustvuje summitu, pohvalio je BRICS kao “organizaciju budućnosti” i optužio Zapad da pokušava dominirati svojim saveznicima, umjesto da gradi partnerstva, piše Tatjana Kekić za BneIntelliNews.
Značajna privlačnost BRICS-a, prema riječima Dodika i Vulina, je odsustvo političkog uvjetovanja.
“Za članstvo u BRICS-u nije potrebno usvajati zakone koji su napisani izvan granica vaše zemlje”, rekao je Vulin u junu, dodajući da BRICS ne prisiljava nacije “da objese zastavu Ukrajine na svom veleposlanstvu” ili da se “legaliziraju istospolni brakovi”.
Podjednaka potpora javnosti za EU i BRICS
Ne dijele svi srpski političari Vulinov entuzijazam o BRICS-u. Barem ne tako otvoreno. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poslao je različite signale o svrstavanju svoje zemlje s tim blokom. Unatoč priznavanju sve veće potpore domaće javnosti BRICS-u (42% stanovništva pozitivno gleda na tu skupinu, što je na razini naklonosti prema EU), Vučić je fizički odsutan s ovotjednog summita.
“U to vrijeme imamo važne strane goste”, rekao je Vučić u rujnu, odbivši osobni poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da prisustvuje summitu. Naime, Vučić danas ugošćuje poljskog premijera Donalda Tuska. No, Vučić je rekao da bi odbio Putinov poziv i da nema tako važnu obvezu.
Ranije ovog tjedna je Vučić za RTS, istaknuvši statistiku od 42% podrške BRICS-u, rekao da će tema u naredne dvije godine postati jedna od ključnih tema u državi i možda će “zahtijevati referendum”.
Vučić: Izuzetno je komplicirano
Nadalje, Vučić je istaknuo pomalo dvojak stav prema pristupanju BRICS-u. “Ako BRICS uspije ispostaviti svoje mehanizme, pa čak i postići određeni uspjeh u uspostavljanje zajedničkog ili jedinstvenog sredstva plaćanja putem kriptovaluta, jer će biti nemoguće da uspostavi jedinstvenu valutu, onda će ipak biti puno niža razina zajedništva nego ona u EU. Netko će vam reći u političkom smislu da je to upravo ono što nam treba, ali nije tako jednostavno, izuzetno je komplicirano”, tvrdi. Vučić je zaključio kako Srbija “mora napredovati na svom europskom putu”.
Srbijanski premijer Miloš Vučević također je umanjio značaj ideje da bi BRICS mogao zamijeniti EU na mjestu primarnog fokusa Srbije. “Europski put ostaje primarni strateški cilj Srbije”, potvrdio je ovog mjeseca Vučević, ukazujući na “duboke ekonomske veze Srbije s EU”.
EU zbilja je najvažniji ekonomski partner Srbije. Više od 59 posto izravnih stranih ulaganja u Srbiju od 2010. do 2022. došlo je iz EU-a. Samo Njemačka održava sa Srbijom trgovinsku razmjenu od 9 milijardi eura, što je gotovo dvostruko više od bilo kojeg drugog stranog partnera. Iako bi napuštanje europskog puta u korist BRICS-a imalo malo ekonomskog smisla za Srbiju, čini se da vlada iz Beograda i dalje vješto balansira i trguje, istražujući bližu suradnju s BRICS-om paralelno sa svojim naporima za pristupanje EU.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov nagovijestio je da bi Srbija mogla dobiti “status partnera” unutar BRICS-a, a ne punopravno članstvo. Rjabkov je u intervjuu za srpski list Politika istaknuo da je Srbija, kao jedan od najpouzdanijih partnera Rusije u Europi, među onima koji bi bili dobrodošli kao partneri.