Upotreba jednokratnih plastičnih vrećica zabranjena je u više od 90 zemalja svijeta. U Bosni i Hercegovini plastične vrećice su dozvoljene i naplaćuju se do 10 feninga u marketima ako nemaju reklamni logo. Godišnje iskoristimo više od milijardu plastičnih vrećica koje nažalost završe u našem životnom okruženju. Šta bi bilo rješenje i trebamo li pratiti najnoviji primjer zabrane koju je uvela Crna Gora?
U marketu namirnice u plastične vrećice. To je najčešća slika prilikom kupovine u Bosni i Hercegovini. Platneni cekeri, rjeđa pojava. Kupci tvrde drugačije.
– Pa, pretežno koristim platnene cekere, ali sada nisam planirala ni ući u prodavnicu.
– Pretežno platnene i ponesem od kuće. Sad nismo ponijeli pa tako. I jedne i druge
– Najviše platnene a nekada samo ovako pod ruku. Kesa se nakupi pa je to onda šteta bacati..
Više od milijardu plastičnih vrećica se koristi godišnje u Bosni i Hercegovini. Njena prosječna upotreba je svega 10 minuta. Preporuka je da ipak koristimo platnene cekere. Zakoni u Bosni i Hercegovini nas na to ne obavezuju. Upotreba plastičnih vrećica i jednokratne plastike nije zabranjena. O zabrani se za sada ne razmišlja. Regulativa propisuje plaćanja naknada za otpad koji nije biorazgradiv.
“Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom propisuje da se za proizvedene ili uvezene proizvode, koji poslije upotrebe postaju otpad, plaća naknada za opterećivanje životne sredine posebnim kategorijama otpada, s ciljem pokrivanja troškova uspostavljanja sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada. Naknada za posebne kategorije otpada plaća se i za plastične kese za nošenje, izuzev biorazgradivih kesa”, navode iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Zabranom, procjenjuju stručnjaci, smanjilo bi se i za 2/3 otpada koje nastanu od plastičnih vrećica. Uz zabranu, neophodno je ponuditi alternativu. I raditi na podizanju svijesti.
“Oko plastike generalno, ne samo sa plastičnim vrećicama, problem je taj što one se koriste veoma kratko. I to je problem. Plastika je veoma dugotrajan materijal. Plastične kese se razgrađuju nekoliko stotina godina a koriste se u prosjeku 10 minuta”, kaže Milica Končar, master cirkularne ekonomije.
“U prvoj nekoj fazi stanovništvo bih motivisao da ne koriste. Onda nakon nekog vremena počeo sa takvim mjerama. Mjera zabrane preko noći ni u čemu nije dala neki uspjeh”, profesor na Mašinskom fakultetu UNSA Azrudin Husika.
U svijetu, upotrebu plastičnih vrećica i jednokratne plastike, zabranilo je više od 90 zemalja. Nedavno i Crna Gora. Ko prekrši pravilo može se suočiti sa novčanom kaznom od 1.000 do 40.000 evra.
