Bosna i Hercegovina je u tranzicijskom periodu, i za nepunu godinu, u 2026. godini planirano je uvođenje karbon takse, što sve nas, a naročito izvozno orijentisana društva upućuje da ćemo s korištenja uglja morati preći na ekološki prihvatljive energente, odnosno gas. Gasifikacija Tuzlanskog kantona bila je fokus radnog sastanka delegacije Vlade Tuzlanskog kantona s delegacijom Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, predvođene ministrom Vedranom Lakićem.
Dekarbonizacija, odnosno, eliminacija uglja kao primarni zadatak, posebno mora biti posmatrana u tuzlanskoj regiji, koja je naslonjena na ovu rudu kao osnovni energent. Iako je proces gasifikacije trebalo pokrenuti mnogo ranije, tokom sastanka navedeno je da još nije kasno da se uhvati korak u procesu tranzicije.
“Morat ćemo u narednih tri do pet godina pojačati proizvodnju uglja. Međutim, moramo paralelno s tim misliti o budućnosti, o budućim generacijama i ono što se nameće kao prijelazno gorivo i prelazni energent je gas“, istakao je za FTV Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).
Irfan Halilagić, premijer Tuzlanskog kantona (SDA), dodao je da je već definisana trasa kojom bi eventualno mogla proći gasna infrastruktura sjeverne interkonekcije.
Geotermalna energija predstavlja neiskorišteni potencijal zemalja Zapadnog Balkana. Do sada se ovaj vid energije koristio uglavnom za potrebe banjskih lječilišta i sportsko-rekreativnih objekata. No, veoma rijetko za zagrijavanje stambenih zgrada. Ranija israživanja organizacije Bankwatch, pokazala su da četvrtina Bosne i Hercegovine ima geotermalni potencijal.
“Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u procesu je izrade Studije geotermalne energije za područje Federacije. Prema pokazateljima koje imamo iz prethodnih perioda, ovaj kanton je vrlo interesantan, kao i Posavski kanton, za geotermalnu energiju”, naveo je Lakić.
Tema sastanka ministra Lakića i premijera Halilagića bila je i energetska efikasnost, odnosno finansiranje projekata u ovoj oblasti. Cilj je da se kroz zajedničko djelovanje na projektima energetske efikasnosti, pomogne prije svega izvozno orijentisanim privrednim subjektima, da izgradnjom vlastitih solarnih elektrana ili korištenjem toplotnih pumpi, smanje procenat korištenja električne energije nastale korištenjem fosilnih goriva.
