Slaven Raguž, zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine iz Hrvatske republikanske stranke, kazao je za N1 kako će uputiti inicijativu da se kladionice krenu oporezivati na osnovu prometa, kao što je slučaj u EU. Raguž je kritikovao Federalnu vladu što je iz svojih mjera izostavila komercijalne banke i kladionice ocijenivši kako se “opterećuje samo realni sektor” i to vam je, kako je dodao, “suština nedostatka ekonomske vizije”.
Koliko je budžet realno ostvariv i moguć u vremenu ekonomske krize koju živimo?
Budžet će biti ostvariv, nakon odluke o minimalnoj plati. Opteretit će se oni koji najviše vuku – mali i srednja biznisi, odnosno oni koji redovno uplaćuju svoje poreze.
Hoće li realan sektor zaraditi novac za plate političara?
Ako ne uspije realan sektor, oni će se zadužiti. Zadužili smo se za pola milijarde maraka za jednu dionicu autoputa Mostar sjever-Mostar jug, a kad sam postavio pitanje šta je sa 64 miliona koji su “isparili” i 30 miliona maraka vrijednosnih papira koje smo potrošili upravno za to – nisam dobio odgovor.
Možda će Vlada FBiH početi oporezivati kladionice?
Ako vidite njihovo ponašanje prema bankama i kladionicama, niko ih ne spominje. Postavio sam pitanje Federalnoj agenciji za bankarstvo koliko su realni troškovi komercijalnih banaka prema Centralnoj banci na osnovu tarifa i nisam još dobio odgovor. Banke same kreiraju tarifnu politiku, niko ih ne kontroliše. Oni naplaćuju porez na dobit, nema dividende. Javni sektor ima 4,4 milijarde maraka depozita u komercijalnim bankama, a banke nas kreditiraju našim novcem. Zašto ova sredstva nisu operativna? Da li mi radimo za aktivu komercijalnih banaka ili one koji su nas birali? Kladionice su posebna priča. Uputit ću inicijativu da se kladionice krenu oporezivati na osnovu prometa, kao što je slučaj u EU, neka ostane porez na dobit od 10 posto. Mislim da je 1,7 milijardi maraka bio promet kladionica u 2023. Taj segment niko ne dira. Ko se opterećuje? Opterećuje se samo realni sektor koji vuče i to vam je suština nedostatka ekonomske vizije. Ovaj budžet nije potrošački, kako ga nazivaju pojedini ekonomski analitičari. On je stranački – “daj da pometemo šta se može pomesti”, jer pitanje je hoće li ova koalicija trajati. Najbolji podatak koji govori o prirodi ovog budežta je rast plata u javnom sektoru. U budžetu 440 miliona maraka iznos je plata u javnom sektoru, prošle godine je bio 346 miliona – to je skoro 100 miliona maraka više. U godini prije korone na plate se izdvojilo 257 miliona maraka. To je rast od 70 posto za samo pet godina. Od 2020. do 2024. BiH je napustilo skoro 150 hiljada ljudi, to su registrovani državljani koji su napustili Federaciju, imamo indeks proizvodnje koji je u padu, a imamo rast plata u javnom sektoru. I onda govorimo o nekom uspjehu ove Vlade i hvalimo se rekordnim budžetom.
Najviše novca, više od milijardu i 300 miliona, bit će izdvojeno za otplatu duga. Da li su to već ostvarena zaduženja? Zašto je planirano zaduženje od 586 miliona? Da li je to za dionicu autoputa koju ste spomenuli?
Nijedno kreditiranje za investicije i infrastrukturu nije problem, to je najbolji lijek protiv resecije, da se ljudi zapošljavaju. Problem je kako se realizuju krediti. Mi nemamo namjensko i transparentno trošenje kreditnih sredstava. Produktivnost javne uprave kod nas je fiktivan pojam.