Borba protiv neistomišljenika daleko je lakša ako imate moć odlučivanja, informacije koje vam se ne sviđaju samo ih zakonom kriminalizirate. Prijedlog izmjena Krivičnog zakona Federacije BiH u utorak dolazi pred zastupnike, a već je zatraženo njegovo povlačenje. Udruženje BH Novinari uočilo je brojne zamjerke, naročito na član koji tretira neovlaštenu objavu fotografije, snimka ili spisa bez prethodne dozvole osobe na koju se odnose. Praktično, cenzura za sve neistomišljenike. Reagirali su na to i iz OSCE-a i Delegacije EU u BiH. Kreatori zakona tvrde kako je sve pogrešno protumačeno.
Ukoliko izmjene i dopune zakona budu usvojene, samo izvještavanje sa sjednice parlamenta ili bilo koje druge bilo bi skoro pa nemoguće. Ili bismo svakim izvještavanjem rizikovali odlazak u zatvor. Posebno je kritičan član koji predviđa kaznu zatvora do tri godine ukoliko se objavi fotografija, spis ili izjava bez prethodne saglasnosti osobe na koju se odnosi. Prva reakcija resornog ministra nakon pobune u medijskoj zajednici je da su previdjeli spornu odredbu zakona, i amandmanski će ga riješiti.
“Federalno ministarstvo pravde je uputilo Vladi jedan amandman gdje će se uvesti protupravna posljedica, neka radnja kao posljedica”, navodi Vedran Škobić, ministar pravde FBiH (HDZBiH).
Nije jasno zbog čega se išlo u izmjenu ovog člana kada je fokus izmjena Krivičnog zakona kojim bi uveli femicid kao krivično djelo. Odluka se pravda zaštitom maloljetnika na internetu. Dobre namjere ostale su u sjeni loših izmjena. Inicijatorica se već ograđuje:
“Shvatili smo da je došlo do nesporazuma, možda zbog nezgrapnog načina na koji je to ugrađeno u Krivični zakon. Imam informaciju i od kolega zastupnika i od Vlade FBiH da se radi na tome da se amandmandski dodatno taj dio definiše kako bi se jasno dalo do znanja da se ne bi uradila bilo kakva zloupotreba, odnosno, manipulacija, pogotovo nad medijima. Ovim putem se izvinjavam zbog ovog, u najmanju ruku rečeno, nesporazuma”, izjavila je Lana Prlić, zastupnica SDP-a u Zastupničkom domu FBiH.
Prlić kaže da je za nesporazum kriva UN-ova agencija koja joj je dostavila sugestiju, što je ona samo proslijedila federalnom ministru pravde, koji ju je uputio u parlamentarnu proceduru.
“Vezat će se isključivo za štetnu posljedicu, što je najbitnije, tako da nije ista objava koja nema posljedicu i koja ima za posljedicu da nekome promijeni njegovo mentalno stanje, da izazove osudu ili na neki drugi način nanese neku materijalnu štetu i upravo će biti fokus na tome”, objašnjava Škobić.
Međutim, niko od nadležnih nije išao dalje od toga da objasni kako će se procjenjivati štetne posljedice, šta sve one podrazumijevaju, ko podliježe njima i da li će biti izuzetaka? Zasad ovakav prijedlog prije djeluje kao obračunavanje s onima koji se bore za istinu i slobodu govora. Istraživačko novinarstvo, u suštini, bilo bi kriminalizovano. Imovina političara, sklopljeni ugovori, istražne radnje, sudski procesi, tajni sastanci – sve ovo moglo bi postati nedostupno za javnost.
“Mi iz Udruženja BH Novinari sumnjamo da se ne radi, zapravo, ni o kakvoj društvenoj zajednici već pojedincima koji se nalaze na javnim funkcijama i koji zaštitom prava privatnosti pokušavaju sakriti ono što rade kao zvaničnici”, kaže Borka Rudić, generalni sekretar Udruženja BH Novinari.
Upozorenje stiglo i od misije OSCE-a u BiH i Delegacije EU. Zaštita prava na privatnost mora biti usklađena s domaćim i međunarodnim okvirima, a to zahtijeva postizanje ravnoteže između prava na privatnost i prava medija na izvještavanje o pitanjima od javnog interesa. Sporne izmjene zakona zasmetale su i opoziciji. Cenzurisanje medija znači i cenzurisanje kritičke misli, kontrolu medija i izvještavanje po mjeri vladajućih. Zbog toga je, između ostalog, zastupnik HRS-a u Zastupničkom domu FBiH Slaven Raguž i uputio amandman na izmjene zakona i predložio da nema krivičnog djela ako su radnje učinjene u javnom ili drugom interesu.
“Formulacija koju je Ministarstvo pravosuđa ponudilo daje mogućnost krivičnog gonjenja novinara za vršenje svog posla jer onda i njihovo izvještavanje i to što vi mene puštate u svoj program, mogu vas tužiti za djelo kršenja moje osobne prirode, ako se meni ne sviđa kako ste to napravili”, navodi Raguž.
Da li je namjera ovim izmjenama bila zaštita djece ili zaštita korumpiranih funkcionera? Istraživačko i kritičko novinarstvo u Bosni i Hercegovini svakako je odavno na meti napada i pokušaja gušenja. Oni koji istrajavaju biće, ako zakon bude usvojen bez amandmanskog djelovanja, disciplinovani prijetnjom zatvora. Biramo li umjesto evropskih bjeloruske standarde?
