Medijska sloboda i dostupnost informacija su aspekti društvenog života koji ne dolaze u pitanje u razvijenim zemljama svijeta, ali u našoj državi često je slučaj da se novinare diskriminira, a informacije kriju od javnosti. Cenzura je sve češća i u malim, regionalnim mjestima. Novinaru Z portala nedavno je bio zabranjen ulazak i praćenje sjednice Općinskog vijeća u Žepču. Kolega Amar nije želio pred kameru, ali nama je u pisanoj formi rekao što se dogodilo.
“Naime, kako je sjednica bila zakazana za četvrtak 27. februar/veljača, a da se na istoj nalazio i Prijedlog Budžeta/Proračuna Općine Žepče za 2025. godinu, smatrali smo da je od važnosti za javnost da prisustvujemo istoj. Nažalost, uprkos i uvjeravanju dijela vijećnika prisutnih prije početka sjednice, rečeno mi je od strane predsjedavajućeg da izađem iz sale te da će razmotriti odluku kada dođe općinski načelnik. Iako je i on došao nekoliko minuta prije početka sjednice, niko od rukovodstva vijeća nije izašao iz sale niti informisao me o konačnoj odluci. Nekoliko vijećnika (pretpostavljam opozicionih) je insistiralo da ostanem u sali, međutim poštujući instituciju Općine Žepče i Općinskog vijeća Žepče, odlučio sam izaći i sačekati “odluku” ispred sale, no u konačnici niko nije došao da me obavijesti”, naveo nam je u mejlu novinar Z portala Amar Buljubašić.
Oporba kritizira, a Klub vijećnika SDA iz vladajuće koalicije tvrdi kako pored Radio Žepča, nema potrebe za suradnjom s drugim medijima, što su nam naveli u dopisu. Od Kluba zastupnika HDZ-a ni nakon opetovanih upita nismo dobili odgovor.
“Iako je poslovnikom o radu općinskog vijeća Žepče jasno i nedvojbeno precizirano kao i u svim drugim općinama, dakle našim poslovnikom članom 173 je predviđeno da ovlašteni predstavnici javnog informiranja imaju pravo pratiti sjednice, informirati javnost o radu općinskog vijeća, jedan od razloga medijske blokade je moguće to što sam na zadnjoj sjednici općinskog vijeća postavio pitanje općinskom načelniku zašto nije ispoštovao uredbu o isplati minimalne plaće u FBiH”, naveo je predsjednik Kluba HDS-a u Općinskom vijeću u Žepču Damir Jukić.
“Ni u jednom slučaju nije smio da se prekrši poslovnik rada općinskog vijeća, odnosno da se dozvoli da novinar uđe, da napravi određene kadrove, fotografije, video isječke i da jednostavno prisustvuje sjednici opštinskog vijeća”, tvrdi predsjednik Kluba SDP-a u Općinskom vijeću u Žepču Elvis Botić.
U Bosni i Hercegovini je zabilježen sve veći porast napada na novinare. Nije rijetkost da javne i političke ličnosti prijete i ismijavaju medijske djelatnike. Zbog fame koju takvi istupi imaju, društvo se često i samo okreće protiv medija. Zakoni koji štite novinare su često oskudni i nedorečeni u našoj zemlji.
“Nažalost, od kada je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status, bilježimo pad medijskih sloboda zbog donošenja različitih zakonskih propisa u Bosni i Hercegovini na svim nivoima, koji praktično ograničavaju rad novinara i ugrožavaju medijske slobode”, ističe potpredsjednica Udruženja “BH Novinari” Velida Kulenović.
Čak 12 posto populacije u Bosni i Hercegovini smatra napade na novinare opravdanim, a Hjuman Rjats Voč upozorava da javni dužnosnici naše zemlje opetovano vrše pritisak na novinare kako bi progurali narativ koji njima odgovara, što se najviše očituje u manjim sredinama.
“U ovom kontekstu bilježimo i neke primjere u lokalnim, odnosno gradskim sredinama gdje se krši zakon o slobodi pristupa informacijama, ali i onemogućavaju novinarima da rade svoj posao, odnosno da izvještavaju javnost”, pojašnjava Kulenović.
Sagovornici se slažu u jednom, da je medijska sloboda u našoj državi veoma narušena, a mnoštvo ovakvih slučajeva su dokaz tome.
