Drvna industrija BiH u prošloj godini ostvarila je suficit nešto veći od milijardu KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 295 posto, objavila je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine. Vrijednost izvoza drvne industrije prošle godine bila je 1,6 milijardi KM, što je manje za 8,5 posto nego prethodne godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 549,8 miliona KM, što je manje za 6,3 posto nego 2023.
– U prošloj godini u odnosu na 2023. evidentan je pad izvoza svih grupa, sem neobrađenog drveta koje je u porastu i količinski (51 posto) i vrijednosno (43 posto). Razlog za to je obustavljanje suspenzije izvoza šumskih drvnih sortimenata iz BiH – navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, u kojoj se dodaje da su pad izvoza zabilježili ostali proizvodi šumarstva – namještaj, montažne kuće, građevinska stolarija, parketi.
Iz Komore ističu da je namještaj u ukupnom izvozu učestvovao sa 42,7 posto i iznosio je 692,7 miliona KM, što je manje za 8,5 posto nego 2023, kao i da je evidentan pad izvoza tapaciranih stolica i to za 23,6 posto.
– Nadamo se da su ovi padovi kratkoročni i uzrokovani trenutno smanjenom potražnjom na inostranom tržištu – navode iz Komore i dodaju da su se kod kategorije namještaja najviše izvozile trpezarije, te namještaj za dnevne sobe, prenosi Capital.
Što se tiče uvoza, u 2024. godini gotovo su sve grupe proizvoda ostvarile pad osim montažnih kuća, građevinske stolarije i namještaja od drveta.
Među najvažnijim izvoznim partnerima izdvajaju se Njemačka, Hrvatska, Srbija i Italija. Iako vodeće tržište, zabilježen je pad izvoza u Njemačku u vrijednosti od 61 milion KM, odnosno 15,1 posto, a pad je zabilježen i u Italiji, Nizozemskoj i Sloveniji. S druge strane, porastao je izvoz u Kinu za 9,5 miliona KM ili 41,8 posto gdje se najviše izvozilo neobrađeno drvo, dok je izvoz na tržište Poljske povećan za 2,8 miliona KM, a najveći rast zabilježen je u izvozu namještaja. U analizi se ističe da kompanije ulažu velike napore kako bi održale proizvodnju, sačuvale zaposlene i ostvarile dobre izvozne rezultate uprkos novonastaloj ekonomskoj krizi.
Usljed znatnog rasta cijena i repromaterijala, kompanije su morale, a i u narednom periodu će morati, usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda, vodeći računa o tome da budu konkurentne, naglašavaju iz Komore. Zbog poremećaja na njemačkom tržištu, koje je glavno izvozno tržište za domaće kompanije, te sve većeg pada narudžbi, potrebno je razmišljati o otvaranju novih tržišta, kako unutar EU-a, tako i u zemljama van nje.