Fiskalni promet u Federaciji Bosne i Hercegovine u novembru 2025. godine iznosio je 5,57 milijardi KM, što je za 325 miliona KM manje nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Poreske uprave FBiH. Riječ je o padu od oko 5,5 posto, koji otvara ozbiljna pitanja o kupovnoj moći građana, neradnoj nedjelji i stabilnosti lokalnih ekonomija u završnici godine. Iako je kumulativni fiskalni promet od početka godine dostigao 66,6 milijardi KM, uz indeks od 105,77, novembarski minus jasno pokazuje da se ekonomski pritisci sve snažnije prelamaju upravo kroz potrošnju, što je najosjetljiviji segment svake ekonomije.
Manje potrošnje, jasna poruka tržišta
Fiskalni promet nije samo zbir računa, već direktan odraz ponašanja građana i poslovnog sektora. Pad u novembru, mjesecu koji je ranijih godina često donosio rast zbog priprema za kraj godine, sugerira da su domaćinstva opreznija, a privreda suzdržanija, dok se iz mnogih ekonomskih krugova kao jedan od glavnih razloga ovakvog stanja navodi neradna nedjelja.
Rast cijena osnovnih životnih namirnica, energenata i usluga očito je promijenio prioritete potrošnje. Građani kupuju manje, rjeđe i opreznije, dok dio privrede, posebno mali trgovci i ugostitelji, ulazi u zimu sa smanjenim prometom. Najveći dio fiskalnog prometa i dalje se ostvaruje u Sarajevu, koje je u novembru imalo oko 1,35 milijardi KM fiskalnog prometa. Ipak, i glavni grad bilježi pad u odnosu na prošlu godinu, što je jasan signal da ni najveća tržišta nisu imuna na usporavanje.
Sličan trend prisutan je u Tuzli, Mostaru i Zenici, gradovima koji nose industriju, trgovinu i usluge za šire regije. Njihovi indeksi su bliži federalnom prosjeku, ali bez značajnog rasta koji bi mogao amortizovati pad u manjim sredinama.
Male općine prve osjećaju udar
Podaci po općinama pokazuju izraženiju ranjivost manjih lokalnih zajednica. U općinama s ograničenom privrednom strukturom i slabijim tržištem rada, pad fiskalnog prometa je dublji, a oporavak sporiji. Za te sredine fiskalni promet nije apstraktna statistika – on direktno utiče na radna mjesta, budžete općina i kvalitet javnih usluga. Manje prometa znači manje poreza, a to dugoročno znači i manje ulaganja.
Iako zbirni podaci za 2025. godinu još uvijek pokazuju rast u odnosu na prethodnu godinu, novembarski pad od 325 miliona KM djeluje kao ozbiljno upozorenje. Ako se ovakav trend nastavi i u decembru, ukupni godišnji rezultat mogao bi se znatno približiti stagnaciji.
(Klix)
