Čak 25 posto radnih mjesta širom svijeta potencijalno je izloženo uticaju generativne vještačke inteligencije (GenAI), pokazuje izvještaj Međunarodne organizacije rada (ILO) i Nacionalnog istraživačkog instituta Poljske (NASK). Najugroženija su administrativna zanimanja i poslovi u sektorima s visokom digitalnom integracijom.
Izvještaj pod nazivom „Generativna AI i poslovi: Precizniji globalni indeks izloženosti zanimanja“ predstavlja dosad najdetaljniju globalnu procjenu utjecaja GenAI na tržište rada. Ipak, autori ističu da se vjerovatnije radi o transformaciji poslova, a ne masovnom gubitku zaposlenja.
„Prešli smo granice teorije i razvili alat koji se temelji na stvarnim poslovima“, rekao je Paul Gimrek , viši istraživač ILO-a i glavni autor izvještaja. „Kombinovali smo ljudsku procjenu, stručne analize i GenAI modele kako bismo kreirali metodu koju zemlje mogu koristiti za preciznu procjenu rizika i odgovor.“
Veća izloženost u razvijenim ekonomijama
Globalna stopa izloženosti GenAI iznosi 25 posto, dok u zemljama s visokim dohotkom dostiže 34 posto, zahvaljujući većoj digitalnoj povezanosti. Administrativni poslovi su najugroženiji, jer GenAI može automatizirati širok spektar zadataka poput unosa podataka i obrade dokumenata. Također su izloženi i kognitivni poslovi u medijima, razvoju softvera i finansijama. Indeks izloženosti zanimanja temelji se na gotovo 30.000 radnih zadataka, provjerenih pomoću AI ocjena, stručne validacije i podataka ILO-a o zaposlenju, omogućavajući detaljniju analizu utjecaja po zemljama i sektorima.
Rodna neravnopravnost u izloženosti GenAI-ju
Izvještaj otkriva i značajnu rodnu neravnotežu: u razvijenim zemljama čak 9,6 posto žena radi na poslovima visoko izloženim automatizaciji, dok je taj udio kod muškaraca samo 3,5 posto.
„Ovaj indeks pomaže u identifikaciji gdje GenAI može imati najveći utjecaj, kako bi se zemlje mogle bolje pripremiti i zaštititi radnike“, rekao je Marek Trozincki, viši stručnjak NASK-a i koautor izvještaja.
Poziv na inkluzivne politike
Iako GenAI može povećati produktivnost, izvještaj upozorava da će efekti zavisiti od brzine implementacije, nacionalne infrastrukture i digitalnih vještina radne snage.
„Tehnička ograničenja, infrastrukturne razlike i manjak vještina znače da će primjena GenAI-ja biti neujednačena“, kazala je Janine Berg, viša ekonomistica ILO-a.
Izvještaj poziva vlade, poslodavce i sindikate na socijalni dijalog i kreiranje politika koje štite radnike, promiču dodatnu obuku i osiguravaju pravedne tranzicije u sektorima podložnim uticaju GenAI-ja. Zaključci izvještaja usklađeni su s procjenom Međunarodnog monetarnog fonda iz 2024. godine da bi AI mogao uticati na čak 40 posto radnih mjesta globalno, pri čemu će razvijene ekonomije biti najpogođenije. Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva ranije je upozorila da bi AI, ako se ne reguliše, mogao dodatno produbiti društvene nejednakosti.
„U većini scenarija, AI će vjerovatno pogoršati ukupnu nejednakost – trend koji kreatori politika moraju proaktivno riješiti“, rekla je Georgieva.