‘Sjećanje za budućnost’ naziv je programa kojim su obrazovne institucije Tuzlanskog kantona započele obilježavanje 30 godina od genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Prva u nizu sadržaja je studentska konferencija ‘Genocid nad Bošnjacima i zločini protiv čovječnosti’. Mladi ljudi su pokretači promjena, ali je li dovoljno ono što znaju o ratnim dešavanjima za neku bolju budućnost i koliko je tu bitna edukativna uloga?
O stradanjima Bošnjaka u Podrinju najbolje znaju oni koji su to preživjeli ili potomci čije su porodice bile dio tih strašnih i teških vremena.
“S obzirom da dolazim iz Kozluka kod Zvornika, moje iskustvo u Podrinju koje prožima institucionalno negiranje zločina i genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, odlučila sam da moje izlaganje na današnjoj konferenciji fokusira se na to koliko negiranje genocida nije više lokalni problem”, smatra za N1 studentica Amina Hadžić.
Mlade generacije nemaju znanja o tome, ali imaju interesa. Informacije o genocidu, zločinima i ratnim dešavanjima mladi ljudi vrlo malo dobijaju od roditelja.
“Roditelji jednostavno ne žele da ‘opterećuju svoju djecu’ onim što je činjenica i što je stvarno. Smatramo da je to pogrešno i da treba razgovarati na osnovu činjenica i onog što je zvanično i na taj način da gradimo budućnost”, ističe za N1 profesor Filozofskog fakulteta, Midhat Čaušević.
Nirvana Škiljo, studentica, mišljenja je da roditelji prema djeci nastupaju
“Ne govoreći (im) o strašnim zločinima koji su se desili, ali na na fakultetu imamo priliku da o tome slušamo i bolje se upoznamo sa tim”, naglašava.
Kroz izmjene nastavnog plana i programa, dešavanja u BiH od 1992. do 1995.godine izučavaju se u školama u ovom kantonu kroz predmet Historija, a na Pravnom i Filozofskom fakultetu, kroz Sociologiju genocida i Historiju genocida. Rezolucija UN-a obavezala je obrazovne ustanove da obilježavaju godišnjicu genocida u Srebrenici koji je imao nesagledive posljedice.
“Zato je važno da sva djeca o tome uče, da znaju kolike su to bile razmjere i to je prava garancija da se genocid, zločin protiv čovječnosti i drugi zločini počinjeni u BiH nigdje više ne ponove”, poručuje za N1 Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke TK.
Istina se gradi na činjenicama, materijalnim dokazima i zvaničnim presudama, jasna je poruka konferencije.
“Mladi trebaju razmišljati na ovaj način, informirati se o svim činjenicama i zbivanjima u BiH u posljednjih 30 godina i to je jedini pravi put za pomirenje i budućnost”, stava je za N1 Sead Nazibegović, dekan Filozofskog fakulteta.
U narednom periodu, program predviđa i umjetnički performans, sesije predavanja, okrugli sto, edukaciju za nastavnike i učešće na Maršu mira. Ovo je druga godina za redom kako se organizuje ovakva jedna konferencija u Tuzli. Naredne godine, organizatori planiraju u sve uključiti i studente iz inostranstva, a sve kako bi se istina o genocidu čula što dalje.