Voze pijani, voze brzo, sve to snimaju za društvene mreže. Postaje li neodgovorna vožnja bh. trend i da li su strožije kazne lijek za to? Statistike su stravične: godišnje pogine više od 200 ljudi, a hiljade budu povrijeđene.
Suviše suza, suviše boli. Previše je izgubljenih života u saobraćajnim nesrećama. Krivci su nerijetko vozili pijani i pod utjecajem droga, a neprilagođena odnosno brza vožnja ključni je razlog porazne statistike; samo prošle godine dogodilo se skoro 36 hiljada nesreća. Ponekad se neodgovorni vozači hvale na društvenim mrežama brzom vožnjom u bijesnom autu – sve je to pokazatelj i općeg stanja praćenja loših trendova. U isto vrijeme rubrike crne hronike pune se svakodnevno. U ovoj godini stradala su djeca, mladi ljudi, pješaci, starije osobe.
Tokom protekle 2024. godine registrovano je 706 nesreća više u odnosu na 2023. godinu, a poginule su 222 osobe. Kanton Sarajevo prednjači po broju saobraćajnih nesreća sa 10.484 nesreće.
Istraživanje iz 2023. godine označilo je saobraćajne “crne tačke” u Sarajevu: na 107 saobraćajnica identifikovano je 10 prioritetnih tačaka. Tu se najčešće dešavaju nesreće.U proteklom periodu najveći porast saobraćajnih nesreća zabilježen je u Tuzlanskom kantonu. Samo tokom prošle godine u udesima je povrijeđeno 11.300 osoba.
“Mi imamo najveću mrežu magistralnih cesta preko 4700 kilometara i tu se najčešće događaju saobraćajne nesreće. Trebalo bi izvršiti inspekciju saobraćajne sigurnosti na tim cestama, potom potrebno je podići integritet saobraćajne signalizacije. Trebali bi također više policije na cesti da bude, da upozoravaju i kažnjavaju one koji nepropisno voze”, ističe za N1 Mirzet Sarajlić, vještak saobraćajne struke.
Obzirom da su pijani vozači među najčešćim krivcima nesreća postavlja se pitanje da li su kazne dovoljno visoke? Dozvoljeni nivo alkohola u krvi iznosi 0,3 promila, a tako je i u Crnoj Gori, dok je u Srbiji granica nešto strožija – vozači mogu imati najviše 0,2 promila alkohola u krvi. U Srbiji se prave koraci ka nultoj toleranciji na alkohol u saobraćaju.
“Podržavam priču o strožijim kaznama. S druge strane ko god je vlast treba da radi na jačanju infrastrukture. Mi nemamo prilagođenu infrastrukturu ovakvom broju automobila. To je jedan od problema, neću reći jedini jer nije. Te ponoćne trke, itd. to je u domenu rada policije na terenu”, smatra Nermin Pećanac, bivši ministar MUP-a Kantona Sarajevo.
Stalne saobraćajne nesreće sa kobnim ishodom rastužuju Zorana Vujina koji je također u jednoj od nesreća zadobio povrede nakon kojih je u invalidskim kolicima. Mladima često priča o opasnostima, a smatra da je u isto vrijeme potrebno i aktivno kažnjavanje, pooštravanje kazni, ali prije svega edukacija; i to od vrtića, pa do srednje škole.
“Nismo se susreli nijednom sa učenicima da nije bilo emotivno. Naše priče su potresne i teške. Mi kada dođemo i vide nas u kolicima vide da nas je greška dovela do posljedice. Dosta đaka pita potom o poteškoćama, razmišljanja. To nam je pokazatelj da je potrebno što više mladim ljudima pričati o saobraćaju”, naglašava Vujin.
Voziti auto ili hodati trotoarom nikada nije bilo opasnije. Crna statistika ne prestaje ukazivati na ozbiljne probleme u oblasti sigurnosti saobraćaja, i to u cijeloj državi.
(N1 BiH)