Jablaničko jezero, nekadašnji biser regije, suočava se s alarmantno niskim vodostajem koji ozbiljno ugrožava ekosistem i turističku sezonu. Nezadovoljni situacijom, mještani okolnih sela Jablaničkog jezera pokrenuli su peticiju kojom traže da se od 1. juna do 30. septembra jezero održi na punom vodostaju. Turistička sezona je ozbiljno ugrožena, a Maid Kozić, mještanin sela Ribići, ističe da ne pamti ovako nizak vodostaj u jezeru.
“Ja sam stanovnik Ribića, tu sam se rodio, bukvalno na vodi. Ne pamtim da je ovakav nivo vode bio u toku sezone. I riblji fond se uništava,” naglašava Kozić.
“Znamo da je ta voda prvenstveno namijenjena za elektrodostribuciju, za struju, ali isto tako znamo da imamo sva naša sela koja su bila potopljena, koja su ostala pod vodom. Mislim da bi nekako realno bilo da se ta tri mjeseca, ako se može, drži maksimalna kota.”
Peticija će u narednih nekoliko dana biti upućena na adrese Agencije za vodno područje Jadranskog mora i Elektroprivredi Bosne i Hercegovine. Kozić dodaje:
“Mi smo upoznati da je Jadranski sliv dao neku dozvolu Elektroprivredi da bude najniža kota koja nije kako smo upoznati definisana. Vjerovatno oni sada mogu da puštaju koliko žele i kako žele, znači apsolutno ih ne zanima da li je to sezona ili nije sezona. Tražit ćemo poništenje ili neki dogovor, da isključivo maksimalna kota jezera bude u toku sezone,”poručio je Kozić.
Predsjednik Skupštine organizacije sportskih ribolovaca Konjic Hrabren Kapić, ističe da je najveći uzrok trenutnog stanja izdavanje nove vodne dozvole 2023. godine.
“Tom dozvolom je ukinut članak koji je definisao maksimalne i minimalne vrijednosti vodostaja na mjesečnom nivou. Ranije propisane minimalne i maksimalne kote više se ne moraju pridržavati, već se umjesto toga prate odredbe starog projekta pod nazivom “Srednja Neretva,” istaknuo je Kapić.
Ovo ima drastičan uicaj, posebno u proljetnom periodu pojašnjava Kapić:
“Jezero nadođe, onda u aprilu i maju bude mrijest, onda nagli pad tog nivoa jezera jednostavno dovede do potpunog uništenja prirodnog prirasta, koji je tu sada, nažalost u ovoj godini, može se reći, skoro uništen na ovim dijelovima tih plićaka koji su nestali,” objašnjava Kapić.
Organizacija sportskih ribolovaca Konjic i Grad Konjic uputili su žalbe Agenciji za vodno područje Jadranskog mora, tražeći da se zadrže minimalne i maksimalne kote u novoj vodnoj dozvoli, ali to nije uvaženo.
“Mislim da bi sada trebalo svi da se ujedine na jezeru pa da se pokuša napraviti jedan pritisak da se to ponovo vrati u skladu sa starom vodnom dozvolom koja je bila,” zaključuje on, naglašavajući da je to dugotrajan proces.
Građani s kojima smo razgovarali podržavaju peticiju i nadaju se njenom uspjehu.
“Trebalo bi zaista da uspije, moramo se dići, ovo nema smisla,” kaže jedan od sugrađana.
“Jablaničko jezero je naše more, divno, prekrasno, ono je svetinja i Neretva je, žao mi je, Neretva je uništena.”
Drugi dodaju:
“Ja sam za da peticija uspije, jer je toliko je vašuka došlo u Konjic da se ne vodi više računa ni o vodi, ni o otpacima, ni putevima, ni šumama.” i “Bilo je ovdje godina, ja znam, po tri mjeseca u proljeće kapi kiše nema, jezero je bilo do početka juna puno. Žal je što je to suša, sad nema. Evo već godinama vidimo kako nekontrolisano, možemo reći, prazne jezero. To možda bi se trebalo nekako sistemski urediti vezano za to ispuštanje, a ne ovako naglo. Nadam se da će imati razumijevanja i prema stanovništvu i prema ekosistemu i svemu ostalom. Jer ovo što rade, stvarno po mom mišljenju, nije uredu.”
Agencija za vodno područje Jadranskog mora uputila je saopštenje Radio Konjicu, navodeći da “Hidroelektranom Jablanica, koja je izgrađena prvenstveno kao hidroenergetski objekt, a pored osnovne funkcije proizvodnje električne energije ima i svoju funkciju zaštitnog vodnog objekta u smislu zaštite od velikih voda, upravlja javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.”
Dalje navode da su “vodnom dozvolom propisana maksimalna dozvoljena granična stanja u akumulaciji hidroelektrane Jablanica, u skladu sa temeljnim dokumentom, projektom Srednje Neretve, kojim je uz njenu energetsku ulogu definisana uloga ove hidroelektrane i u dijelu obrane od poplava u periodima velikih voda.”
Prema projektu Srednje Neretve, režim rada hidroelektrana na Neretvi nakon puštanja u pogon hidroelektrane Mostar definira minimalno ispuštanje vode tako da se nizvodno od hidroelektrane Mostar osigurava minimalni protok od 50 kubnih metara u sekundi. HE Jablanica, kao jedan od ključnih objekata, učestvuje u osiguranju navedenog minimalnog protoka s količinom vode od 40 kubnih metara u sekundi.
Agencija naglašava da “u skladu sa projektom Srednje Neretve minimalna granična stanja nivoa akumulacije nisu predmet vodne dozvole.” Ti su uslovi minimalnog ispuštanja utvrđeni još 80-ih godina prošlog stoljeća, uz saglasnost tadašnjih republičkih institucija SR Hrvatske, a potvrđeni su i nakon sticanja nezavisnosti BiH.
“Kota akumulacije hidroelektrane Jablanica direktno je ovisna o hidrološkim uslovima i radu objekta u cjelokupnom energetskom sistemu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, odnosno energetskom sistemu Bosne i Hercegovine,” zaključuje se u saopštenju.
(Radio Konjic)