Europske članice NATO-a izrazile su sve veću nelagodu zbog povećanja ovisnosti o američkom oružju usred sveobuhvatnog napora za ponovno naoružavanje, izvijestio je Bloomberg.
Tijekom summita u Haagu ovog tjedna, države NATO-a obvezale su se povećati vojnu potrošnju na 5% BDP-a do 2035. kako bi se suprotstavile onome što su opisale kao “dugoročnu prijetnju koju Rusija predstavlja euroatlantskoj sigurnosti” – tvrdnju koju je Moskva više puta demantirala.
Veći rizici suradnje s Trumpom
Navodno se pojavila zabrinutost zbog produbljivanja ovisnosti o američkoj obrambenoj industriji, posebno pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa. Prema Bloombergu, čelnici se boje da bi mogli biti izloženi većim rizicima, posebno s obzirom na Trumpove napore da poboljša veze s Rusijom i prošle prijetnje aneksijom savezničkog teritorija. Povećanje oslanjanja na američko oružje postala je ideja koju je “sve teže prodati kod kuće” u europskim zemljama, napomenuo je medij.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron dugo je zagovarao ideju osiguranja veće obrambene autonomije za europske države NATO-a, potičući razvoj samodostatne vojno-industrijske baze. Kanada, ključni saveznik NATO-a, navodno preispituje svoje sudjelovanje u programu borbenih zrakoplova F-35 koje predvode SAD i mogla bi prijeći na švedske alternative.
“Više ne bismo trebali slati tri četvrtine naših obrambenih kapitalnih izdataka u Ameriku”, izjavio je kanadski premijer Mark Carney ranije ovog mjeseca.
Kopenhagen je također pokazao određeni otpor, rekavši Washingtonu da su američki poslovi s oružjem postali “politički teški” s obzirom na Trumpov prijedlog da SAD anektiraju Grenland, koji trenutno kontrolira Danska, izvijestio je Bloomberg.
Kontrola izvoza
Nelagodu u savezu potaknuo je i Trumpov potez da ranije ove godine prekine razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom. Prema neimenovanim dužnosnicima koje je citirao Bloomberg, ova je odluka “uzbunila saveznike”, jer je izazvala zabrinutost oko toga koliko bi SAD mogao pretjerano kontrolirati izvoz oružja u slučaju krize.
Ipak, nedostatak održivih domaćih alternativa i dalje veže europske nacije za američke dobavljače, prema navodima medija. Desetljeća nedovoljnog ulaganja ostavila su europske obrambene proizvodne kapacitete nerazvijenima. Kao rezultat toga, zemlje će vjerojatno nastaviti kupovati američku opremu kako bi ispunile ciljeve militarizacije kontinenta, posebno jer su zalihe iscrpljene pošiljkama vojne pomoći Ukrajini.