U Bosni i Hercegovini je posljednjih sedmica zabilježen pad cijena goriva na benzinskim pumpama, pri čemu se litar benzina i dizela prodaje povoljnije nego ranije, a trend blagog smanjenja cijena bilježi se i u Federaciji BiH. Taj pad odražava se i na prosječne maloprodajne iznose goriva, koji su trenutno među nižima u regiji, dok se regionalno i globalno tržište sirove nafte suočava s promenama cijena pod utjecajem međunarodnih faktora.
Na svjetskom nivou cijene nafte posljednjih mjeseci ostaju pod pritiskom zbog viška ponude i globalne nesigurnosti u potražnji, što je dovelo do zabilježenog pada cijena barela na međunarodnim tržištima. To se može reflektirati i na cijene goriva u BiH, jer niže cijene sirove nafte smanjuju nabavne troškove derivata.
Vidljivo na pumpama
Dodatno, geopolitički događaji poput posljednjih promjena u venezuelanskom naftnom sektoru, gdje velike kompanije i SAD pokušavaju iskoristiti ogromne rezerve sirove nafte te uskladiti izvoz i prodaju, doprinose volatilnosti globalnih cijena energenata.
Takve globalne dinamike mogu posredno utjecati i na cijene goriva u Bosni i Hercegovini kroz promjene u globalnim tokovima nafte i cijeni barela, a to je vidljivo na bh. benzinskim pumpama.
Primjera radi, tokom zadnjeg mjeseca prošle godine prosječne cijene na području Federacije BiH iznosile su 2,42 KM za dizel D5, 2,57 KM za benzin Super 98, 2,38 KM za benzin Premium 95, te 1,25 KM za autoplin (LPG), informacije su portala za praćenje cijena naftnih derivata Nafta.hr.
Prema istom izvoru početkom ove godine je zabilježen dodatni pad cijena, pa je tako prosječno dizel D5 koštao 2,27 KM, Benzin Super 98 je 2,55 KM, Benzin Premium 95 ima prosječnu cijenu 2,31 KM, a LPG 1,26 KM.
Ove promjene predstavljaju nastavak trenda pada koji traje već nekoliko sedmica, a situacija na bh. tržištu govori da se trenutno gorivo može naći i po još nižim cijenama, što se i sami građani mogu uvjeriti.
Tako je prema Nafta.ba dizel najjeftiniji u Zenici sa cijenom od 2,14 KM, u Vogošći, Ilijašu i Bužimu je 2,15 KM, Gornji Vakufu – Uskoplju 2,16 KM, a u Gračanici, Žepču, Tuzli, Novom Travniku i Živinicama 2,17 KM.
Kada se radi o gorivu Super 95 u Mostaru je najniža cijena sa 2,19 KM, u Cazinu i Tešnju je 2,20 KM, Usori, Kaknju i Bihaći 2,21 KM, a u Sanskom Mostu, Vogošći, Ključu i Širokom Brijegu 2,22 KM.
Super 98 je najjeftiniji u Bosanskoj Krupi, na Ilidži i u Vogošći sa cijenom od 2,43 KM, u Mostaru, Bihaću i Trafvniku je 2,44 KM, u Orašju 2,45 KM, u Sarajevu (Novi Grad i Novo Sarajevo), 2,46 KM, a u Živinicama 2,47 KM.
LPG je u LPG je najjeftiniji u Vogošća sa cijenom 1,11 KM, u Tešnju je 1,12 KM, u Travniku, Tuzli, Vitezu, Lukavcu i Usori 1,14 KM, Banovićima i Ilijašu 1,15 KM, a u Sarajevu (novi Grad) 1,16 KM.
Potrošači ne vide
Iako su cijene goriva u BiH pale, potrošači gotovo da ne osjete olakšanje jer se taj pad rijetko prenosi na cijene osnovnih proizvoda i usluga. Razlog nije samo u transportnim troškovima, oni čine mali dio ukupne cijene proizvoda, već i u tržišnoj logici domaćih trgovaca i proizvođača.
Često se događa da distributeri i trgovci koriste svaku priliku da zadrže ili čak povećaju svoje marže, bez obzira na smanjenje troškova, dok regulatorna kontrola cijena gotovo ne postoji. Tako pad cijena goriva ostaje tek statistički podatak na benzinskim pumpama, dok hljeb, mlijeko, voće i povrće i dalje drže iste cijene ili rastu, čak i u periodima kada bi troškovi proizvodnje trebali biti niži.
Ovaj fenomen pokazuje slabost tržišne konkurencije u BiH i nedostatak mehanizama koji bi štitili potrošače.
Iako je jasno da u formiranju cijene nafta nije jedina stavka, umjesto da benefit pada cijena energenata ide građanima, većina tog smanjenja ostaje u džepovima distributera i trgovačkih lanaca. U praksi, pad cijena goriva ne znači automatski jeftiniju hranu i proizvode, već ne tako rijetko ostaje prilika da se lovi u mutnom i uvećavaju zarade na račun građana.