Na univerzitetima u cijeloj Bosni i Hercegovini u toku je upis studenata na prvu godinu studija u akademskoj 2025/2026. Tačan broj brucoša se ne zna, ali kao i nekoliko prethodnih godina fakulteti se suočavaju sa sve manjim brojem studenata. U posljednjih pet godina imamo gotovo 13 hiljada manje upisanih studenata. Za ovakvo stanje postoji mnoštvo razloga, a glavni su demografski pad, neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada i odlazak mladih u inostranstvo.
Na Banjalučkom Univerzitetu nemaju problema sa brojem studenata. Planiran je upis 2.400 studenata što je za 300 studenata više u odnosu na prošlu godinu, ali i znatno manje ako se poredi sa na primjer 2010. godinom.
DARIO STANKOVIĆ, portparol Univerziteta u Banjaluci
“Mi nemamo problema mislim uslovno rečeno nemamo problema što se tiče broja studenata. Činjenica je da je u odnosu na prije 15 godina danas manje sutednata na javnim univerzitetima, ali moramo posmatrati sve parametre znači koji postoje od migracija, demografskih pokazatelja, broja učenika u srednjim školama koji završavaju srednje škole koji se odlučuju za nastavak školovanja”.
Jedan od vjerovatno glavnih razloga za sve manji broj studenata su nepovoljna demografska kretanja, koja su posljedica nedovoljne reprodukcije i migracija. Nešto o čemu se zadnje dvije decenije mnogo priča, ali ne radi ništa konkretno kako bi se zaustavili negativni trendovi.
ALEKSANDAR ČAVIĆ, demograf
“Imamo strategiju svega i svačega, ali strategiju jedne od najbitnijih i za očuvanje nacije najerelevantnijih strategija uopšte nemamo ni u kojem obliku niti imamo ni razvijene odgovarajuće politike. Iz tog razloga se mi u principu nađemo u problemu i onda posežemo za rješenjima koja rješavaju posljedicu, a ne uzrok”.
Sve manje studenata znači sve manje visokoobrazovanih kadrova, a dodatni problem je što znatan broj onih koji završe fakultete, ima zvanja koja nisu u skladu sa trenutnim potrebama na tržištu rada. Broj zaposlenih visookoobrazovanih je na rekordnom nivou, ali je upitna korist od toga.
SAŠA AĆIĆ, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske
“Jako je bitno izmjeriti efikasnost odnosno produktivnost tih ljudi po zapošljavanju. To podrazumjeva da bi smo morali pratiti podatak koji se zove bruto dodana vrijednost po zaposlenom i u toj varijanti bi mogli izmjeriti koliki je efekat zapošljavanja ljudi koji su izašli iz obrazovnog sistema”.
Pored nepovoljne demografije činjenica je da je za trenutno stanje u visokom školstvu odgovorna i nebriga države, koja samo deklarativno ističe važnost obrazovanja. Naše visokoškolske ustanove se veoma sporo prilagođavaju savremenim trendovima, zbog čega se ne mali broj studenata odlučuje za studiranje u inostranstvu.
BILJANA RAĐENOVIĆ, rektor Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci
“Čini mi se da obrazovanje nema mjesto koje treba da ima. Mi smo nekako skloniji da kritikujemo određene univerzitete nego da kažemo čekajte obrazovanje je važno i važno je da mladim ljudima razvijamo svijest o obrazovanju, jer samo obrazovan čovjek će stvarati bolje društvo”.
Poražavajući je, ali ne i iznenađujući podatak da smo na posljednjem mjestu u Evropi po stopi visokoobrazovanih stanovnika, sa samo 16 odsto odraslog stanovništva koje posjeduje visoku stručnu spremu. A u budućnosti ćemo imati sve manje studenata što znači da će i ovaj procenat biti još niži.
