Odavno je poznato, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik svrha je samom sebi. Dok na sve strane traži one koji bi u permanentnoj političkoj krizi obezbijedili što bolju poziciju, s koje će bez problema moći da nastavi putem korupcije, narod u Srpskoj uvjerava kako je stanje bolje nego ikada. Dovoljno mu je da prebroji automobile na banjalučkim ulicama i da zaključi – ljudi ne odlaze.
Bila je to još jedan u nizu besmislenih rasprava u poniženoj Narodnoj skupštini Republike Srpske. Stao je tog 1. jula za govornicu i, tokom beskonačne i kontradiktorne naracije o migrantskoj krizi, rekao da postoje oni koji se vraćaju u Republiku Srpsku. Kao primjer, naveo je jednu (slovom i brojem) porodicu koja se, navodno, vratila iz Njemačke u selo kod Prijedora. Pozvali su ga da bude kum na krštenju petog djeteta.
“Dobili su peto dijete. Ja podržavam ove koji se vraćaju”, rekao je.
Optužio je opoziciju za odlaske građana Republike Srpske, nastavio tvrdeći da najveći broj ljudi Bosnu i Hercegovinu napušta iz područja Velike Kladuše i Bihaća, što je „direktno povezano s postojanjem migrantskih centara u tim krajevima“. Izmoren samim sobom, demantovao se:
“Nije tačno da ljudi odlaze. Nikada nije bilo više automobila. Ne mogu zabraniti nekome da ode, ali nije ta situacija. Stalnom pričom o tome pospješujete odlazak. Mi nemamo dovoljno radne snage. Moramo se usmjeriti na povećanje plata da bismo privukli radnu snagu”, zaključio je.
Monolog je završio, ostalo je zapisano sve što je rekao. Ali, koliko god vojevao ovih dana, dokumenti, činjenice i brojevi mu pobiju demagoško djelovanje.
„Mile, Mile“, odjekivalo je u februaru ove godine pred Sudom Bosne i Hercegovine na završnom ročištu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Milošu Lukiću. U Sarajevu se skupilo stotinjak predsjednikovih pristalica. U Republici Srpskoj je, prema procjenama demografa, ostalo još samo oko 690.900 stanovika.
Ono što je on, u medijima i sa bilborda plaćenih novcem poreskih obveznika, nazivao borbom za narod, to zapravo – nije, jer iza pučkih predstava pred pravosudnim bh. institucijama stoji podatak da se Republika Srpska u ovoj godini, posredstvom obveznica i trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, planira zadužiti ukupno 383 miliona KM.
„Prema kalendaru aukcija hartija od vrijednosti na domaćem tržištu za 2025. godinu vidljivo je da Vlada planira znatno više da ide u dugoročna, a manje u kratkoročna zaduženja. Emisijama obveznica na pet godina planira se zadužiti 328 miliona, a šestomjesečnim trezorskim zapisima 55 miliona KM. Još 3. februara obveznicama se zadužila 35 miliona KM, a nova emisija planirana je između 3. i 7. marta u istom iznosu“, prenijeli su tada mediji.
Ko će to vraćati?
Po podacima Republičkog zavoda za statistiku, objavljenim u videu na platformi X, neće biti djece za Miloradove borbe, a ni one koja će vraćati rate ogromnih kredita. U 28 godina, od 1996. do 2023, u Republici Srpskoj je rođeno ukupno 296.645, a umrlo 388.062 stanovika. Broj umrlih je za 91.417 veći od broja rođenih.
Od 2002. broj umrlih konstantno se povećava u odnosu na broj rođenih. Te godine rođeno je 12.336 djece, a umrlo 12.980 stanovnika;
– 2007. rođeno je 10.110, umrlo – 14.146;
– 2011. rođeno 9.561, umrlo – 13.658;
– 2014. rođeno 9.335, umrlo – 14.409;
– 2015. rođeno 9.357, umrlo – 15.059.
Godine pandemije posebno su se odrazile na priraštaj. U 2020. rođeno je 9.161, a umrlo – 16.582 stanovnika, naredne 2021. rođeno je 9.274, a umrlo čak 19.002 stanovika… Ovome svakako treba dodati i činjenicu da su za pomenutih 28 godina čitave porodice napuštale Republiku Srpsku.
Ni državni kontekst ne nudi bolje uslove. Javni dug Bosne i Hercegovine u prvoj polovini prošle godine iznosio je 12,96 milijardi KM, pokazivali su početkom godine podaci Ministarstva finansija i trezora BiH.
Dug Federacije BiH polovinom prošle godine iznosio 6,67 milijardi KM, dok je Republika Srpska u istom periodu bila dužna oko 6,18 milijardi KM. Institucije BiH su imale dug od 53,26 miliona KM, a Brčko distrikt oko 43 miliona KM. Spoljni dug, zaključno sa drugim kvartalom prošle godine, iznosio je 8,77 milijardi KM.
“Spoljni dug FBiH je 5,07 milijardi KM, a Republike Srpske 3,6 milijardi KM. Brčko distrikt je imao dug od 43,13 miliona KM, a institucije BiH 43,38 miliona KM“, navedeno je u ovim podacima.
Unutrašnji dug polovinom prošle godine iznosio je 4,19 milijardi KM, Republika Srpska ima unutrašnji dug za skoro milijardu KM veći u odnosu na FBiH. Po podacima Ministarstva, dug Republike Srpske je polovinom prošle godine iznosio 2,58 milijardi KM, a Federacije BiH 1,59 milijardi KM.
Institucije BiH su imale unutrašnji dug od 9,8 miliona KM, dok Brčko distrikt nije imao duga.
(Žurnal)
