Evropski javni tužioci aktivno istražuju potencijalne prevare u vezi s trošenjem novca iz fondova Europske unije u Bosni i Hercegovini. Riječ je o ozbiljnim sumnjama koje uključuju neregularnosti u financiranju infrastrukturnih projekata, moguće zloupotrebe poreznih i carinskih olakšica, pa čak i pranje novca.
Iako detalji predmeta za sada nisu poznati javnosti, potvrđeno je da je u istragu uključeno i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, koje surađuje na temelju međudržavnog sporazuma potpisanog 2023. godine. Taj sporazum omogućava formiranje zajedničkih istražnih timova u borbi protiv prekograničnog kriminala i zloupotrebe europskih sredstava.
Ured europskog javnog tužitelja, poznat kao EPPO, prema dostupnim informacijama već djeluje na nekoliko konkretnih predmeta u Bosni i Hercegovini, ali iz tužiteljstva ne žele izlaziti s imenima ili detaljima zbog faze istrage. Takva je praksa standardna i u drugim državama članicama Europske unije, gdje se slični slučajevi ne komentiraju javno dok se ne dođe do konkretnih optužnica. Ipak, potvrda da se nešto zaista istražuje već izaziva pozornost, posebno zbog činjenice da su u pitanju europska sredstva namijenjena za razvoj, a ne za privatne džepove.
Denis Džidić iz BIRN-a BiH ističe da ovakva istraga ne iznenađuje nikoga tko poznaje stanje u zemlji. BiH se već godinama suočava s visokim razinama korupcije, a brojni mediji i istraživački portali su u prošlosti objavljivali sumnjive detalje, osobito kada je riječ o velikim projektima poput izgradnje autocesta. Upravo ti slučajevi, kako neslužbeno doznajemo, mogli bi biti dio aktualne istrage.
Dodatnu težinu cijelom procesu daje činjenica da evropski javni tužioci u Bosni i Hercegovini imaju vrlo široka ovlaštenja. Kako pojašnjava Damjan Ožegović iz Transparency Internationala, europski tužioci mogu u zemlji djelovati potpuno samostalno, što mnogima iz domaćih struktura vlasti ne odgovara, jer domaće pravosuđe, kako navodi, još uvijek funkcionira pod jakim političkim utjecajem. Ova nezavisnost europskih tužitelja omogućava da se istrage vode bez ometanja i političkih pritisaka.
Kolika je stvarna razmjera mogućih zloupotreba, najbolje pokazuje podatak da je krajem 2024. godine u cijeloj Europskoj uniji bilo aktivno 2666 istraga, s procijenjenom štetom za europski proračun od gotovo 25 milijardi eura. U tom kontekstu, istrage u Bosni i Hercegovini tek su mali dio većeg problema, ali s velikim značajem – ne samo zbog povrata novca, već i zbog buduće vjerodostojnosti zemlje u očima europskih partnera.
