Do danas, 13.augusta u Konjicu je potvrđeno deset slučajeva leptospiroze kod životinja – oboljelo je pet mačaka i pet pasa. Bitno je naglasiti da ta brojka stagnira, a kako su poručili iz veterinarske stanice Konjic, veliki broj životinja sa simptomima leptospiroze nije zvanično testiran jer veći broj njih nije bio sa teškom kliničkom slikom, i te životinje su se u potpunosti oporavile. Iz Veterinarske stanice potvrdili su da im građani javljaju kako primjećuju i povećan broj miševa, koji također mogu širiti leptospirozu.
Ova zarazna bolest, koja se prenosi na ljude, izaziva zabrinutost i kod vlasnika kućnih ljubimaca i kod stručnjaka.
Veterinar Hamdija Omerović podsjeća je na mogućnost širenja leptospiroze na području Konjica upozorio još u junu, gostujući u programu Radio Konjica. U to vrijeme u Kantonu Sarajevo već je bila proglašena epidemija, a mnogi vlasnici iz Sarajeva pse ostavljaju upravo na području Konjica, naročito na Bradini i Borcima.
“Imam saznanje da u Sarajevskom kantonu masa pasa ima leptospirozu. To je zarazna upala bubrega, odnosno mišija groznica kako se kod nas u narodu zove. Ti psi postaju dobrim dijelom izvor zaraze, ali i širenja zaraze nanaš lokalitet” – kazao je tada Omerović.
Leptospiroza kod životinja može se javiti u blagom ili teškom obliku. Među prvim znacima su povišena temperatura, gubitak apetita, povraćanje, proljev i opšta slabost. U težim slučajevima dolazi do žutila sluznice, tamnog urina, znakova oštećenja bubrega i jetre, a bolest može biti i smrtonosna ako se na vrijeme ne započne liječenje.
Govoreći o simptomima kod ljudi, dr. Armina Lazarević, specijalista epidemiologije, ističe da oni u početku mogu biti nekarakteristični:
“Imaju one opšte znake infektivne bolesti, mi to zovemo infektivni sindrom – visoka temperatura, glavobolja, bol u mišićima, opšta slabost i malaksalost. Specifično za leptospirozu je crvenilo očnih kapaka i bjeloočnica, zbog pucanja sitnih krvnih sudova. Bolest često ima dvostruku fazu – simptomi traju pet do sedam dana, potom se povuku, da bi se nakon nekoliko dana ponovo javili istim intenzitetom” pojašnjava Lazarević.
Prema njenim riječima, kod svih zoonoza, pa i leptospiroze, osim medicinskog pregleda i anamneze, ključnu ulogu ima i epidemiološka anketa.
“Potrebno je znati da li je osoba u prethodne dvije sedmice boravila u prirodi ili na području s većom prisutnošću glodara. Na osnovu tih podataka lakše se ide u ciljana serološka testiranja” – kaže Lazarević.
Psi lutalice predstavljaju dodatni rizik za širenje zaraze. Slobodno se kreću i mogu kontaminirati pašnjake izmetom ili mokraćom, a na tim mjestima često borave stada i čobani.
“Ti psi su u stanju kretati se bilo gdje i zarazu prenijeti putem izmeta ili pobačenog materijala. Imao sam slučaj čovjeka koji je obolio od mišje groznice, a nikada na tom području nije vidio miša. Moguće je da se zarazio preko izmeta ili mokraće pasa lutalica na pašnjaku” – navodi Omerović, upozoravajući da se leptospiroza širi sa životinja na ljude.
Epidemiolozi i veterinari pozivaju građane da zaštite svoje ljubimce redovnim vakcinacijama protiv leptospire i izbjegavaju kontakt sa životinjama nepoznatog porijekla, a sve sumnjive simptome kod ljudi i životinja odmah prijave nadležnim službama.
Što češće pranje ruka i pravovremena reakcija jedini je način da se spriječi širenje ove opasne zoonoze. Svaka promjena zdravstvenog stanja čovjeka ili njegovog ljubimca zahtijeva hitnu reakciju i pregled.