„Značaj donošenja zakonske regulative u oblasti nasilja u porodici“ tema je okruglog stola održanog u Konjicu u okviru projekta “Podrška djeci i porodicama pogođenim teškim poplavama i klizištima u BiH” kojeg podržavaju World vision i UNICEF BiH. Učesnici okruglog stola bili su predstavnici institucija koji su u sistemu zaštite žrtve i sankcionisanja nasilnika. Cilj je bio razmijeniti iskustva i mišljenja i pronaći načine za jačanje te saradnje. Budući da je evidentan porast nasilja u porodici, ovakve teme su od velikog značaja jer upoznaju javnost sa načinima i obavezom prijave nasilje, žrtve o načinu pomoći a nasilnike o sankcijama zbog počinjenog nasilja.
Broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici je u porastu, samim tim i broj izrečenih zaštitnih mjera. Da li se žrtve tek sada ohrabruju prijaviti ili je nasilnika sve više, pokazaće naredna istraživanja, ali činjenica je da je nasilje u porodici prisutno, a činjenica je i da smo zakonski obavezni reagovati i prijaviti nasilje ili sumnju na nasilje. Potvrdila je to i Fatima Bećirović, magistrica socijalnog rada i psihoterapeut:
“Nas zakon obavezuje, Zakon o zaštiti nasilja u porodci, nasilja prema ženama, nas obavezuje da kao građani ne smijemo okrenuti glavu, da kao građani moramo da reagiramo kada svjedočimo ili sumnjamo na nasilje u našem okruženju. Najmanje što možemo uraditi u takvim situacijama je da pozovemo policijsku stanicu na broj telefona 122, ili SOS telefon za podršku žrtvama nasilja 1265. To su besplatne telefonske linije, dostupne na području cijele Federacije Bosne i Hercegovine, i to je najmanje što možemo da uradimo, da pozovemo one koji su zakonom obavezni da reagiraju. “
A Zakonom je definisano na koji način se tretira i žrtva i nasilnik, između ostalog je poručila pomoćnica ministra u Ministarstvu zdravstva rada i socijalne zaštite HNK, a u ime koordinacionog tijela za prevenciju zastitu i borbu protiv nasilja u Vladi HNK Alma Kozo:
“Ono što je bitno istaći koliki je to značaj uvođenja zakonske regulative u ovu oblast, zakona koji definišu nasilje, koji sankcionišu počinioca nasilja i štite žrtvu. Splet svih tih okolnosti nam pomaže da zaštitimo žene i sve one žrtve nasilja u porodici i na taj način šaljemo jasnu poruku društva da se nasilje ne toleriše, da se ono sankcioniše, jer svaki građanin u ovom kantonu treba da se osjeća sigurno i zaštićeno.”
O značaju donošenja zakonske regulative u ovoj oblasti govorila je i direktorica Centra za socijalni rad Konjic, Nadira Đapo:
“Značaj donošenja zakonske regulative u oblasti nasilja u porodici je jedna od jako značajnih i složenih tema o kojoj kao lokalna zajednica prvo trebamo pričati i govoriti, pa onda to na većem nivou proširivati i primjenjivati. Kada govorimo o Centru za socijalni rad i saradnji, ona je itekako najbitnija na lokalnom nivou. Iz tog razloga i jeste ovaj događaj kojem je cilj razmjena iskustva i mišljenja predstavnika institucija te jačanje međusobne saradnje u cilju prevencije i nasilja i jačanje društvene djelatnosti, jer bez te povezanosti i, da kažemo, nedovoljnih kapaciteta koje svi imamo, mi ne možemo raditi niti na prevenciji, niti na samoj zaštiti žrtava. Cilj ovog okruglog stola jeste da mi, kao predstavnici institucija, dobijemo upute na koji način postupati, kako zaštititi žrtvu, a naravno u narednom periodu će biti i edukacija koja će biti namijenjena u samom dijelu, posebno za svakoga da kažemo, za svaku instituciju, šta i kako radi, kako djelovati.”
Istraživanja koja su rađena na cjelokupnoj populaciji u petogodišnjem periodu, pokazala su koji pristup je najbolji kako se nasilje ne bi ponavljalo i kako bi se žrtvi adekvatno pružila pomoć. O tome govori Zlatan Hrnčić, Gender centar Vlade FBiH:
“Radili smo evaluaciju primjene zaštitnih mjera, odnosno mjerili šta to pokazuje najbolje rezultate i to je pokazalo na cjelokupnoj populaciji praćenja 5 godina da, ukoliko se provedu tri radnje mi rješavamo dugoročno problem, odnosno nemamo recidiva. To podrazumijeva već prvu prijavu, ukoliko se uradi primjena lišenja slobode na 24 sata, izreknu zaštitne mjere zabrane uznemiravanja i približavanja, što znači da se daje prostor za rad, i mjera psihosocijalnog tretmana, gdje se sa počiniocom i kasnije cijelokupnom porodicom radi na promjeni obrazaca ponašanja, jer nasilje u porodici je naučen obrazac ponašanja koji transgeneracijski prenosimo, nažalost, i na nove generacije i način kako odrastamo i odgajamo utječe upravo na naš budući život.“
Nasilje u porodici nije privatna stvar, već društveni problem koji ostavlja dugotrajne posljedice na pojedinca i zajednicu. Zakoni postoje, institucije postoje – ali bez naše lične odgovornosti i hrabrosti da reagujemo, oni ne mogu ispuniti svoju svrhu. Svaka prijava nasilja je korak ka sigurnijem društvu u kojem žrtve imaju zaštitu, a nasilnici jasnu poruku da njihovo ponašanje neće biti tolerisano.
Stoga, ukoliko svjedočite nasilju ili sumnjate na nasilje u porodici, pozovite policijsku upravu na broj telefona 122 ili SOS telefon 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici u Federaciji Bosne i Hercegovine.
(Radio Konjic)
