Lanac snabdijevanja u Bosni i Hercegovini je dobrim dijelom zasnovan na kamionskom prijevozu. Da je to veliki rizik pokazalo se i tokom dvodnevne blokade teretnog prijevoza u drumskom saobraćaju, koja se dogodila početkom ove sedmice. Konzorcij logistika Bosne i Hercegovine, koji predstavlja domaće špediterske kompanije, bio je organizator spomenute blokade. Blokada je bila izraz njihovog nezadovoljstva time što im nisu ispunjeni zahtjevi, čija je suština da im se olakša rad u zemlji i Šengenskoj zoni.
Glavni koordinator Konzorcija Velibor Peulić je dan uoči početka blokade u izjavi za Klix.ba naveo podatak koji govori koliko je lanac snabdijevanja u Bosni i Hercegovini ovisan o kamionskom transportu.
“U Sarajevu je dnevno u prosjeku 200 voznih jedinica kojima se grad snabdijeva i kojima se nešto vraća iz grada. Te vozne jedinice će u ponedjeljak, 1. septembra (kada je bio prvi dan blokade) biti zaustavljene, neće ići u grad. To znači da faktički 400 tona robe neće doći u Sarajevo. Ako prvog dana ne bude dogovora, već drugog dana u Sarajevu će nedostajati 800 tona robe. Slično će biti i u Banjoj Luci”, ranije je kazao Peulić.
Pojedini su usljed ove blokade podsjetili na višegodišnju zapostavljenost željeznica u teretnom prijevozu. Kao razlog te zapostavljenosti spominje se i navodni kamionski lobi. I novoizabrani dopredsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UP FBiH) Mujo Hasić je ukazao na ovaj problem dok je bio SDP-ov zastupnik u Parlamentu FBiH.
“Kao parlamentarac u dva mandata pitao sam se i pitao sam odgovorne zašto se pojedine robe, prvenstveno one tečne, ne transportuju željeznicama. Ne znam zašto to nikada nije zaživjelo i moglo je to zaživjeti da je blokada potrajala. Ostaje nedgovoreno pitanje zašto je to toliki problem”, rekao je Hasić ranije ove sedmice, kada je izabran za dopredsjednika UP FBiH.
Šta kažu iz ŽFBiH
Odgovore na ova pitanja zatražili smo od Željeznica FBiH. Prije svega pitali smo da li je tačno da se značajna količina tečnih roba, prvenstveno naftnih derivata, u FBiH ne prevozi željeznicom.
“Trenutno prevozimo neznatan dio tečnih goriva – pet posto godišnjeg uvoza, koji iznosi 1,65 miliona tona godišnje na nivou cijele zemlje. To znači da se preostalih 95 posto goriva transportuje cestovnim saobraćajem, uz značajno opterećenje saobraćajne mreže, gdje dnevno saobraća 140 kamion-cisterni. Mi bismo istu količinu mogli prevesti s tri-četiri voza dnevno”, ukazao je Namir Mahmutović, direktor Sektora za teretni i putnički promet ŽFBiH.
Napomenuo je da Željeznice FBiH transportuju, uvoze naftne derivate u skladište Podlugovi kompanije Holdina (60 do 70 hiljada godišnje), u skladište Zenica kompanije Hifa-Oil (25 do 30 hiljada godišnje) i u skladište Breza kompanije Istrabenz (pet hiljada ukapljenog plina).
Mahmutović je govorio o tome zašto se mala količina naftnih derivata prevozi željeznicom.
“To je rezultat dugogodišnjeg zanemarivanja željezničkog transporta na strateškom nivou i nedostatka ključne infrastrukture, poput funkcionalnih terminala za pretovar goriva. Iako Željeznice imaju 100 cisterni, one su van upotrebe 30 godina. Zbog oštećenja naftnih terminala usljed rata i zapuštenosti, Vlada FBiH je bila primorana obavezne rezerve goriva skladištiti na privatnim terminalima, uz plaćanje visokih naknada, a tečne robe se prevoze u drumskom saobraćaju”, naglasio je.
Ipak, sagovornik Klix.ba smatra da je rekonstrukcija naftnih terminala FBiH u Blažuju, Živinicama i Bihaću velika prilika za revitalizaciju željezničkog transporta. Potpisivanjem ugovora o tehničko-poslovnoj saradnji ŽFBiH s Operaterom Terminali Federacije osigurava se, kako je ocijenio, ključna uloga željeznice u strateškom transportu goriva, posebno iz Luke Ploče.
Međutim, naveo je da je potrebno nastaviti ulagati u infrastrukturu i stvaranje podsticajnog okruženja (poreske olakšice, subvencije) kako bi se kompanije motivirale da koriste željeznički transport. U kontekstu neiskorištenog željezničkog potencijala je izdvojio podatak da su Željeznice FBiH spremne godišnje prevoziti 10 miliona tona robe, a trenutno prevoze sedam do osam miliona tona.
Tema razgovora s Mahmutovićem je bila i ta zašto u FBiH prevladava prijevoz cestovnim, a ne željezničkim saobraćajem.
“Dominacija cestovnog prijevoza rezultat je kombinacije nekoliko ključnih faktora. Prvo, država je godinama usmjeravala značajne investicije u cestovnu mrežu dok su željeznice bile zapostavljene. Drugo, iako je cestovni saobraćaj godinama bio dominantan zbog fleksibilnosti pri prijevozu tečnih roba, sada se suočava s velikim problemima, poput nedostatka vozača, sve strožih ekoloških i sigurnosnih standarda i rasta cijena goriva. S druge strane, željeznički prijevoz je masovni prijevoz, visoke sigurnosti i mnogo je ekološki prihvatljiviji”, istakao je.
Ponovio je da obnova naftnih terminala predstavlja stratešku prekretnicu te je entitetsku vladu pozvao da više ulaže i adekvatno regulira željeznički transport kako bi postao glavni stub logističkog sistema Bosne i Hercegovine, donoseći, kako je zaključio, ekonomske i ekološke koristi.
(Klix)
