Ne treba nam mnogo da iskoristimo potencijal namjenske industrije. Imamo fabrike, stručnjake koji su pokazali da znaju, finansijske rezultate, koji su pokazali da možemo. Ali, nemamo jedinstvo i nezavisnost. Pa nas svaka vanjska blokada, mnogo košta i uspori. Za samo jedan dan, dionice kompanije Igman iz Konjica pale su za više od 13%. Sa 195 na 169 KM. Tržišna vrijednost kompanije, smanjena je sa oko 113 na 98 miliona maraka. Posljedica je to prekida isporuke baruta iz Srbije. Posredstvom razgovara federalnog premijera Nermina Nikšića i predsjednika Srbije, zabrana je ukinuta. Ali, pomenuti gubici jak su udar za kompaniju, koja je već od početka godine zabilježila gubitak od skoro 20 miliona maraka.
“Namjenska industrija u BiH nema ozbiljne ambicije da bude još bolja veća kompatibilnija i kompletnija, ne možete vi 30 godina poslije rata proizvoditi nešto oslanjajući se na jedan izvor baruta. Ja znam da u Evropi imaju samo tri fabrike koje proizvode tu vrstu baruta i nije tako lako, ali morate se truditi. Imamo šta ponuditi, davno smo prešli sa većinom naše namjenske proizvodnje na NATO standarde i možemo ponuditi kvalitetno naoružanje, municiju i sve što trenutno proizvodimo”, navodi Hamza Višća, stručnjak za sigurnost.
Tome u prilog ide podatak da je u prvoj polovini ove godine izvoz oružja i municije iz BiH bio čak 238 miliona KM. Do kraja godine, stručnjaci predviđaju rekordnih 500 miliona. Uprkos tome što bh. namjenska industrija donosi najveći profit, Nedžad Ahatović navodi da izostaje zalaganje nadležnih, u prvom redu Savjeta ministara.
“Oni se proglašavaju nenadležnim, a imaju pravni osnov da naprave korporaciju koja bi brinula o tome. Namjenska industrija se sama dovija, snalazi, traži tržišta, plasira svoju robu bez velike podrške od strane države, osim na entitetskom nivou, i to iz vrlo jednostavnog razloga jer donose najveći profit kad je u pitanju ubiranje poreza. Kad bi bilo prilike da se uloži u namjensku industriju, ona bi vratila 1,8 maraka na svaku uloženu marku, tako da ako bi uložilo milijardu evra za godinu do dvije imali bi milijardu i 800 miliona povrata sredstava”, navodi Nedžad Ahatović,vojno-sigurnosni analitičar.
Da je riječ o najprofitabilnijoj grani industrije pokazuju podaci drugih bh. fabrika. Kompanija Unis Ginex iz Goražda u prvoj polovini ove godine ostvarila je ukupne prihode od 45,5 miliona KM. Taj iznos je ostvario i Binas Bugojno tokom cijele prošle godine, ali je 2023. bio tek 25 miliona, a ovaj prihod je premašen već u prvoj polovini ove godine. Ostaje žal za drugim neiskorištenim prilikama.
“Vitezit je zamišljen kao jedina kompanija koja će proizvoditi barem dioradnih sirovina, čime se pojeftinjuje proizvodni proces i čime možete izvoziti dodatni asortiman vaših proizvoda. Vitezit su raskrmčile političke strukture nakon rata, Vitezit je u tri spora stečajna masa je utvrđena, privatni eminent je ušao u vlasničku struktura Vitezita”, rekao je Dean Džebić, vojni analitičar i novinar portala Klix.
Namjenska industrija karta je koju BiH može ponuditi EU, no nažalost čak i u ovoj oblasti, kamen spoticanja su različiti stavovi i vizije onih, koji odluke donose.
