Na evropskom putu od presudne je važnosti prilagođavanje institucija evropskim standardima i jačanje tehničkih kapaciteta javne uprave. Digitalizacija je jedan od presudnih faktora za modernizaciju servisiranja usluga građanima, a mi smo provjerili kako proces teče na lokalnom nivou, gdje se građani najčešće susreću sa procedurama, papirima, gubeći vrijeme i novac. Pomaka ima – digitalizacija postaje sadašnjost, a sve više građana aplicira za elektronski potpis.
Na godišnjem nivou u Kantonu Sarajevo bude izdato pola miliona prijava o mjestu prebivališta. CIPS prijave uskoro će biti moguće dobiti bilo kada i bilo gdje, i to elektronskim putem – najavljuju iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
“Moramo naglasiti da je preduvjet za to da građani imaju kvalifikovan elektronski potpis koji im omogućava IDDEEA. Definitivno je to budućnost i ono što će im trebati za mnoge usluge koje će ubuduće tražiti, a koje će biti digitalizovane”, poručila je Almedina Porča, savjetnica za odnose s javnošću MUP-a KS-a.
Digitalizacija u javnoj upravi je prijeko potrebna – prepoznali su to u MUP-u KS-a, te su počeli unapređivanje usluga, a neke od reakcija građana su sljedeće:
“Deset minuta, samo dok sam popunio dva obrazca. Prije je bilo jako puno, a sad tap-tap i gotovo.”
“Završio sam u sekundi, nije niko bio na šalteru.”
Digitalna transformacija predstavlja ogroman izazov za Bosnu i Hercegovinu jer – ‘s jedne strane, digitalizacija mijenja način života i poslovanje, ali s druge, kompleksan politički sistem i procedure. Uspješni primjeri digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini uključuju razvoj e-uprave u pojedinim kantonima, digitalizaciju bankarskog sektora i rastući broj IT kompanija. Dakle, pojedinačni primjeri. Jedina institucija na nivou države koja provodi digitalnu transformaciju već 10 godina je Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Oni pružaju usluge u okviru 36 servera za 58 institucija.
“Put je bio dug i nije bilo lako, ali sad smo u statusu prve državne institucije za izdavanje kvalifikovanog potpisa i lider smo po broju izdatih certifikata – 15.000 certifikata kvalifikovanog digitalnog potpisa izdala je UIO”, ističe Svjetlana Perković, pomoćnica direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i rukovoditeljica sektora za IT.
Važnost digitalnog potpisa nije budućnost, nego sadašnjost i mora biti prioritet, kaže direktor Agencije za identifikacione dokumente Bosne i Hercegovine Almir Badnjević.
“Na implementaciju zakona čekalo se 18 godina – da se potpuno svi segmenti riješe. Zznači, gdje postoji određeni čitač i možete se odmah digitalno predstaviti”, pojašnjava Badnjević.
Iz IDDEEA-e kažu kako su u proteklih godinu dana svakoj instituciji koja je to zatražila omogućili elektronsku razmjenu podataka, a građane pozivaju da iskoriste mogućnost i potpuno besplatno elektronski verificiraju potpis.
Koliko je to važno, najbolje pokazuju podaci UIOBiH, koja je u posljednjih deset godina od primjene elektronskog potpisa zaprimila milion i 750 hiljada digitalno potpisanih dokumenata, što je, navodi, doprinijelo kvalitetnijem i lakšem poslovanju. U najavi su i nove digitalne olakšice.
“U narednih mjesec dana ćemo otvoriti Date exchange platformu, koja omogućava bankama, advokatima da mogu da pristupe putem te platforme i da povuku one dokumente koje su do sada slali poštom”, rekao je Badnjević.
Ključne preporuke za unaprijeđenje digitalne transformacije uključuju uspostavljanje koordiniranog pristupa na državnom nivou, razvoj strategije digitalne pismenosti i veće ulaganje u digitalnu infrastrukturu, kažu naši sagovornici, uz poruku da digitalna rješenja, osim što pojednostavljuju administrativne procese, također otvaraju novi spektar mogućnosti za razvoj Bosne i Hercegovine.
