Osporavana, najprije od lokalnog stanovništva, a sada i od državnog vrha. Izgradnja dionice Mostar sjever – Mostar jug, gdje je kasarna Oružanih snaga BiH Miralem Jugo, te poddionice, koja prolazi preko vojnog aerodroma Ortiješ, stopirana je u Predsjedništvu BiH. Pozivajući se na zabranu rasplaganja državnom imovinom, Željko Komšić je odbio dati saglasnost, na ugovor usaglašen između Ministarstva odbrane BiH i Federalnih autocesta.
Umjesto gradilišta, na jugu – slučaj. Dugo najavljivani početak izgradnje dionice Mostar sjever – Mostar jug, te poddionice Mostar jug – tunel Kvanj odgođen je zbog jednog potpisa iz Predsjedništva BiH. Da li se radi o neplanskom projektovanju ili je trasa zapela u političkim rutama?
„Inače je koridor proglašen interesom Federacije još prije 15 godina, tako da smo mislili da će to biti, hajde da kažemo, nešto ono formalne prirode, međutim, nije to bilo jednom, četiri puta je skidano sa sjednice u Predsjedništvu, prošli put je došlo do glasovanja gdje nismo dobili podršku za te dvije čestice,, tražimo neka alternativna rješenja ali nam treba suglasnost kreditora“, kaže Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH.
Zaštititi državnu, odnosno vojnu imovinu pa i po cijenu stopiranja cestogradnje, poruka je predsjedavajućeg Željka Komšića.
Obzirom da više puta mijenjana trasa autoputa najzad prolazi preko aerodroma Ortiješ, a koji je perspektivna vojna lokacija, odnosno državna imovina, te da je odlukom Visokog predstavnika zabranjen promet državnom imovinom, istu odluku ne možemo niti želimo kršiti.
Dvije su sporne lokacije, veličine 400 metara kvadratnih. Jedna kod aerodroma Ortiješ, a druga na ovoj, gdje je kasarna Oružanih snaga BiH. Perspektivna vojna imovina, za koju i resorno ministarstvo odbrane ne spori da je potrebna za izgradnju Koridora 5c. I aktuelni i bivši ministri odbrane davali su saglasnosti za izgradnju, ali konačnu riječ daje vrhovna komanda.
„Taj član Predsjedništva je 16 godina bio član Predsjedništva. Sve je to znao da je tako. Nikad nije predložio da se promijeni pravac tog koridora što jedino Predsjedništvo može. I sad je protiv toga da mi proglasimo neperspektivnom imovinom taj mali dio 5, 9%, što nama ništa ne znači, jer su svi generali iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda konstatovali i poslali dopis da nama ne ugrožava nijedan vitalni interes. I to ne daje se nikom privatno.To samo država državi“, istakao je Zukan Helez, ministar odbrane BiH (SDP).
Pa je pitanje šta je preče, državna imovina ili Koridor. Slučaj je ovo koji je od 2016. godine više puta razmatralo i Pravobranilaštvo BiH. Aktuelni sastav nije odgovorio na naš upit, no praksa pokazuje da su uprkos zabrani raspolaganja vojnom imovinom, izuzeci mogući.
„Upravo je Ministarstvo odbrane pozvano da procijeni, dakle, da li određena imovina zaista ima i dalje taj bitni značaj za aspekt odbrane, za armiju. Ukoliko ima mogućnosti, dakle, da se tu određene aktivnosti provedu u smislu da se ustupi određena imovina, a svi oni neophodni sadržaj riješe na drugi način ili na drugom mjestu, dakle, tu ima i tog prostora“, pojasnio je Ismet Velić, advokat i bivši pravobranilac BiH.
Smanjiti kapacitete odbrambenih snaga i insistirati na davno ucrtanoj trasi, koju je crtala politika, a ne struka ili zaobići ionako, opustošenu državnu imovinu, čije stanje niko tačno ne zna?
„To nije samo 400 kvadratnih kilometara, nego je to uništavanje aerodroma Ortiješ, odnosno jedine vojne perspektivne imovine koje se nalazi u Hercegovini. To se lijepo može zaobići, kad se god grade putevi, odnosno bilo koja druga sobraćajnica, ne mora to da bude autocesta, uvijek se pravi više opcija, više trasa“, rekao je Nedim Suljić, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu UNTZ.
Zastoj i penali – realnost je izgradnje Koridora 5c kroz BiH. Tako je i ova dionica, vrijedna skoro 370 miliona eura, postala dijelom porazne statistike, u kojoj ni nakon deceniju nema ni autoputa, ali ni NATO-ovih aviona na aerodromu bez perspektive.
